Društvo

Neplanska gradnja, mnogo posjetilaca, dronovi i kvadovi prijetnja za NP Durmitor

Država od UNESCO sakrila vještačko osnježavanje i informacije o Komarnici

Komisija ističe da bi proširenje skijaške infrastrukture unutar dobra predstavljalo utvrđenu opasnost za njegov status univerzalnog dobra i naglašava da sa najvećom zabrinutošću bilježi izvještaje o instalaciji sistema za vještačko osnježavanje na skijalištu unutar dobra. Pozvali su Crnu Goru da situaciju provjeri i dostavi pojašnjenja i dokumentaciju Centru što je prije moguće - a najkasnije do 1. decembra 2025. 

Država od UNESCO sakrila vještačko osnježavanje i informacije o Komarnici Foto: Printscreen
PobjedaIzvor

UNESCO Komitet za zaštitu svjetskog kulturnog i prirodnog nasljeđa u izvještaju za Nacionalni park Durmitor iskazao je zabrinutost zbog informacija o postavljanju sistema za vještačko osnježavanje na Savinom kuku.

UNESCO je u ovogodišnjem izvještaju kritikovao i to što država nije dostavila zahtijevane informacije o predloženom projektu HE Komarnica i pratećoj dokumentaciji o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Crna Gora je u izvještaju navela da su trenutne prijetnje po Durmitor - neplanska gradnja unutar granica parka, veliki broj posjetilaca, upotreba dronova, kvadova i motornih sanki, koji uznemiravaju divlje životinje.

Država tvrdi da nema proširenja skijališta 

Crna Gora je, kako se navodi u izvještaju, 12. decembra prošle godine dostavila izvještaj o stanju očuvanosti u kome je navedeno da je proširenje skijaške infrastrukture unutar lokaliteta - obustavljeno. UNESCO je obaviješten da ćemo zabraniti izgradnju nove turističke infrastrukture u granicama zaštićenog prirodnog dobra.

- Dalji koraci će se razmatrati nakon usvajanja ažuriranog prostornog plana posebne namjene za NP Durmitor – navedeno je u izvještaju koji je dostavljen UNESCO-u.

Ipak, informacije koje je UNESCO dobio od nezavisnih izvora, takozvane treće strane, o vještačkom osnježivanju su, kako se navodi u izvještaju, u suprotnosti sa izjavom Crne Gore da je proširenje skijaške infrastrukture suspendovano.

Ta treća strana je, za razliku od vlasti, 27. februara 2025. godine dostavila UNESCO-u informacije o instalaciji sistema za vještačko osnježavanje na dijelu skijališta Savin Kuk; uspostavljanju kampa u katunu Lokvice, koji se nalazi unutar granica lokaliteta, a koji bi mogao negativno uticati na ekosisteme i staništa tog područja.

Takođe je, mimo države, UNESCO informisan da je zabilježeno prisustvo dvije telekomunikacione kule unutar lokaliteta, koje su postavljene još 2008. godine, a koje je nedavno preuzela kompanija koja posluje u Jugoistočnoj Evropi.

- U trenutku izrade ovog izvještaja, odgovor državne strane još nije primljen – piše u izvještaju.

Komisija ističe da bi proširenje skijaške infrastrukture unutar dobra predstavljalo utvrđenu opasnost za njegov status univerzalnog dobra i naglašava da sa najvećom zabrinutošću bilježi izvještaje o instalaciji sistema za vještačko osnježavanje na skijalištu unutar dobra. Pozvali su Crnu Goru da situaciju provjeri i dostavi pojašnjenja i dokumentaciju Centru što je prije moguće - najkasnije do 1. decembra 2025.

Novi oblik turizma zbog globalnog zagrijavanja 

Crna Gora je u prethodnom izvještaju navela da je 2020. godine obustavila proces proširenja skijališne infrastrukture u NP Durmitor i da je fokus sada prebačen na rekonstrukciju i adaptaciju postojeće infrastrukture.

Tada je UNESCO pozdravio tu odluku i podsjetio na nalaze savjetodavne misije iz 2019. godine da svaka modernizacija postojeće skijaške infrastrukture ostane u istom ograničenom području koje prati postojeće staze, te da se ne dopušta nikakvo proširenje ili dogradnja. Preporučeno da je da se žičare grade u granicama postojećih skijaških staza.

O pomenutom vještačkom osnježavanju nije bilo riječi, već je UNESCO podsjetio državu na postojeće klimatske uslove, odnosno globalno zagrijavanje, te da treba razmotriti opciju potpunog ukidanja korišćenja Savinog kuka za skijanje. Savjetovano je da se prioritet da oblicima turizma koji će manje štetiti ovom prirodnom dobru.

Odbor UNESCO je tada ponovio svoj zahtjev da se ne nastavlja izgradnja turističke infrastrukture u granicama NP.

Crna Gora je tada zamoljena da razmotri nalaze savjetodavne misije i da se konsultuje sa Centrom za svjetsku baštinu prije usvajanja bilo kakve pravne promjene granica nacionalnog parka ili statusa zaštite bilo kojeg područja dobra.

Navedeno je tada da bi proširenje razvoja skijaške infrastrukture unutar dobra predstavljalo utvrđenu opasnost za Izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV).

Od Crne Gore su zatražene informacije kojima se potvrđuje da će postojeća skijaška infrastruktura ostati u istom području, da neće dopustiti proširenje.

Zbog ovih preporuka, koje su date u prošlom izvještaju, a koje nijesu u saglasju sa novim informacijama, ove godine je UNESCO zatražio da se Crna Gora hitno pozove da provjeri stanje i dostavi pojašnjenja i relevantnu dokumentaciju Centru za svjetsku baštinu što je prije moguće.

Dostavljati informacije

Crna Gora je ove godine izvijestila UNESCO da je prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Durmitor u fazi ažuriranja. Taj plan će uključivati strategiju održivog upravljanja turizmom i zasniva se na revidiranoj studiji zaštite, koju je pregledao IUCN i koja je trenutno u javnoj raspravi.

Ponovila je ranije navode da ova studija zaštite predlaže da se granice nacionalnog parka vrate na stanje prije 2013. godine.

- Takođe, u izradi je novi zakon o nacionalnim parkovima, kojim će biti predloženo proširenje NP Durmitor za 1.519,96 hektara, uz izmjenu granica lokaliteta – piše u dokumentima dostavljenim UNESCO.

U zaključcima Centra za svjetsku baštinu i IUCN-a, nakon odgovora Crne Gore, piše da ohrabruju napori države da vrati granice Nacionalnog parka Durmitor na stanje prije 2013. godine, čime se obezbjeđuje usklađenost između granica dobra Svjetske baštine i nacionalnog parka, kao i uspostavljanje zaštitne zone.

- Namjera da se park dodatno proširi za više od 1.500 ha takođe je pozitivna. Međutim, sve površine koje bi se dodale nacionalnom parku, a nalaze se izvan upisanih granica dobra, treba formalno podnijeti Komitetu kao prijedlog manje izmjene granica – piše u zaključcima izvještaja.

O HE Komarnica – ništa

Crna Gora o HE Komarnica od prošlog izvještaja nije dostavila informacije i dokumenta koje je UNESCO zahtijevao, pa je u ovom izvještaju ponovljen zahtjev, naglašavajući važnost procjene mogućih uticaja na okolinu i da informacije i dokumentacija budu pravovremeno dostavljene Centru na uvid IUCN-u.

UNESCO je ranije dao preporuku da se pažljivo procijene potencijalni uticaji projekta HE Komarnica na NP Durmitor, a posebno kada je riječ o očuvanju zaštićenih vrsta, kao što je mladica, ali i druge ključne vrste.

Tražili su da se ne odobri projekat ukoliko se utvrdi da nije uzet u obzir njegov uticaj na područje od posebne vrijednosti ili ukoliko se utvrdi da će rezultirati negativnim uticajem na područje sa posebnom vrijednošću.

UNESCO je već upozorio da bi predložena HE Komarnica poplavila područje koje je 2018. godine zajednička savjetodavna misija označila kao potencijalno pogodno za proširenje nacionalnog parka. U svom prošlogodišnjem izvještaju komisija je razradila nekoliko primjedbi koje će morati da se riješe prije nego što se studija prihvati.

Još 15. jula 2022. UNESCO je poslao pismo Crnoj Gori u kome su istakli zabrinutost u vezi sa potencijalnim uticajem predloženog projekta HE Komarnica na prirodne parkove Dragišnica i Komarnica, koje je zajednička savjetodavna misija 2018. godine označila kao potencijalno odgovarajuće za dodatak nacionalnom parku.

U dosadašnjoj razmjeni informacija, kako je navedeno u izvještaju od prošle godine, Centar za svjetsku baštinu poslao je 2022. godine pismo Crnoj Gori u kojem izražava zabrinutost zbog potencijalnih uticaja predložene HE Komarnica na parkove prirode Dragišnica i Komarnica. U decembru iste godine je država odgovorila da je procjena uticaja na okolinu za HE još uvijek u toku i napomenula da će koncesionar morati da sprovede procjenu uticaja u skladu sa zahtjevima Konvencije prije početka gradnje.

Ključni zahtjev kojim se finalizira taj prošlogodišnji izvještaj jeste da Crna Gora treba da dostavi dopunjen izvještaj stanja očuvanosti NP Durmitor i implementaciju svega navedenog do 1. decembra 2024. Komitet je na 47. sjednici koja će se održati u Parizu od 6. do 16. jula trebalo da raspravlja o HE Komarnica, a kako će predstavnici države objasniti to što UNESCO nijesu obavještavali u rokovima, vidjećemo u narednim danima.

Ima i pohvala...

Crna Gora je informisala UNESCO da će u vezi sa hidroelektranom Buk Bijela postupati u skladu sa odlukom Komiteta od prošle godine (45 COM 7B.93), te da neće pristati na izgradnju bez prethodne procjene uticaja na životnu sredinu (EIA). Navedeno je i da je u skladu sa Espoo konvencijom, Bosna i Hercegovina pokrenula novi EIA proces i dostavila prateću dokumentaciju Crnoj Gori.

Komitet je u svojim zaključcima zapazio da ipak nema naznaka da će se taj EIA sprovesti u skladu sa smjernicama i alatkama za procjenu uticaja u kontekstu Svjetske baštine, koje zahtijevaju detaljnu procjenu mogućih uticaja na Izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) dobra.

UNESCO je upoznat i da su lokalne zajednice podnijele peticiju sa prijedlogom da trasa dalekovoda Lastva Grbaljska – Pljevlja bude udaljenija od naseljenih mjesta.

- Ukoliko se budu razmatrale izmjene trase, sve alternative moraju biti procijenjene kroz EIA u skladu s navedenim smjernicama, sa fokusom na mogućim uticajima na OUV radi donošenja informisane odluke – piše u zaključcima Komiteta.

Nastavljen je monitoring uticaja izgradnje auto-puta Bar – Boljare, pri čemu je, između ostalog, potvrđeno prisustvo dunavske pastrmke (Hucho hucho) na novim lokacijama.

Komitet je pozdravio kontinuirani monitoring nizvodnih uticaja dionice Smokovac – Mateševo, auto-puta Bar – Boljare, uz podsticaj da se dostave dalja ažuriranja.

Dostavljena je i informacija da je implementacija predloženog projekta rudnika cinka i olova „Brskovo“ suspendovana, što je UNESCO ocijenio kao pozitivan pomak, ali da Centar za svjetsku baštinu mora biti odmah obaviješten ako se bilo koji rudarski projekat ponovo pokrene.

Portal Analitika