Drugog dana Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici održana je i tribina posvećena stripu. Dražen Baletić, Igor Marković i Luka Cakić razgovarali su o statusu strip-izdavaštva na našim prostorima, odnosu autora i izdavača, promociji, tržištu, ali i mogućnostima domaćih autora da se predstave van zemlje i regiona.
Strip pokreće entuzijazam, tržište diktira pravila
Istaknuto je da je entuzijazam ono što pokreće strip-izdavaštvo na našim prostorima. Kako je objašnjeno, izdavaču je teško unaprijed procijeniti šta će se prodavati i šta će postati hit. Veliku ulogu ima promocija, dok je publika prilično raznolika – stripove čitaju i mlađi i stariji čitaoci.
Luka Cakić, koji je predstavio svoj novi projekat, kazao je da na crtežu ima mnogo sitnica koje treba složiti kako bi konačan rezultat izgledao kako treba, posebno ističući značaj podrške koju izdavači pružaju domaćim autorima.
“Moram da pohvalim Igora. Da je sreće, bilo bi više izdavača poput njega. Prije svega, izdavati domaćeg autora je teško, pogotovo kada tržište preplave mange i kada mlađe više ništa drugo ne zanima. Dati šansu svojim autorima je veoma važno”, kazao je Cakić.
I filozofska knjiga „Pećinski zaokret“, autora Dragana Proleta, predstavljena je sinoć u okviru Međunarodnog festivala književnosti. Motiv za nastanak knjige “Pećinski zaokret” bilo je nastojanje da se Platonove ideje razumiju u savremenom svijetu.
“Platonova pećina jedna je od najpoznatijih alegorija i mitova, kroz koju antički filozof pokazuje čovjeka kao prirodnog stanovnika pećine. Čovjek je, kako je objasnio Prole, zakovan i prikovan u pećini tjelesno, što predstavlja kritiku nagonskog i požudnog.
„To je lijepa metafora, aktuelna i danas jer živimo u vremenu pokretnih slika”, kazao je Prole.
Govoreći o odnosu prema savremenom svijetu, Prole je istakao da zreo pogled na stvarnost mora istovremeno biti kritički i idealistički, te da bi trebalo imati „oba oka otvorena“. Posebno se osvrnuo na proces kulturne asimilacije i način na koji se danas oblikuje slika o nezapadnom svijetu.
“Kultura asimilacije ima duboke korijene još u helenizmu, ali je kroz istoriju bila povezana i sa imperijalizmom, kolonijalizmom i ekspanzijom. Danas, međutim, postoji drugačiji oblik kulturnog ‘pripitomljavanja’, koji se posebno osjeća otkako smo postali dio globalizovanog svijeta”, ocijenio je autor.
Dodao je da umjesto zatvaranja u apstraktne sisteme filozofija treba više da komunicira sa konkretnim fenomenima i iskustvima.
“Odgovor je da komuniciramo više sa konkretnim fenomenima. To je teže i zahtjevnije, ali jedini način da se filozofija vrati ovom vremenu”, zaključio je Prole.
Drugi festivalski dan zaključen je promocijom romana „Nemojte daleko“, autorke Nede Bjelanović. Bjelanović je vrsna proučavateljka savremene srpske književnosti, a njen roman „Crveni krovovi“ uspio je da, kako je istaknuto na promociji, da prodrma književni život u Srbiji i regionu.
Govoreći o književnom nasljeđu koje je oblikovalo njen odnos prema jeziku, kazala je da je imala sreću da odraste u Bosni koju doživljava kao „divlju i prekrasnu, po nekima prokletu, a za nju veličanstvenu, zemlju usmene tradicije u kojoj će se u svakoj porodici “pronaći pripovjedač koji će prisutne zabaviti, nasmijati i očarati pričanjem“.
Posebno se osvrnula na emocije kao temu koja je dugo bila potisnuta iz književnog diskursa.
“Od početka savremena književnost kao da izbjegava emocije, odnosno govor o emocijama. Kao da treba da govorimo samo pred vratima neke oznake, parcijalno... Nedostaje aspekt osjećanja. Ja sam u prvi plan stavila emotivni naboj i ono što čitalac dubinski, iz stomaka, osjeti dok čita”, kazala je autorka.
Ona je navela da je pokušala da pronađe način da uhvati i imenuje najdublje emocije, o kojima se često teško izražavamo, a ponekad ih teško i osvijestimo.
“Pokušala sam da o našim najdubljim emocijama, o kojima se teško izražavamo, a ponekad i razmišljamo, napravim neku vrstu leksičke mreže, da ih uhvatim kako bih mogla njima da baratam”, istakla je Bjelanović.
Danas na festivalu
Treći dan Međunarodnog festivala književnosti, u četvrtak, 1. oktobra, donosi program koji će povezati književnost, kulturu, umjetnost i savremene načine predstavljanja i približavanja knjige publici.
Program je počeo predstavljanjem trilogije romana za djecu i mlade „Komske bajke“, inspirisane planinom Komovi i bogatstvom narodnih predanja ovog kraja. U 16 časova slijedi promocija romana „Piramida duša“ Virđila Mučija, o kojem će sa autorom razgovarati Zoran Hamović.
Poseban događaj trećeg dana festivala biće u 17 časova, kada će biti otvorena 3D izložba „Biblioteke pristupačnih formata – Kultura svima“. U 18 časova biće riječi o stvaralaštvu jednog od najznačajnijih savremenih evropskih književnika i nobelovca Lasla Krasnahorkaija. O njegovoj književnosti, poetici i mjestu u savremenoj književnosti govoriće Tamara Krstić i Anđelka Nastić.
Književni program nastavlja se u 19 časova, razgovorom o romanu „Na brodu Bijele Rade“ Marijane Zečević. U 20 časova biće predstavljena knjiga „Priroda, duša i sreća“ Ivana Nišavića. U razgovoru će učestvovati Todor Mitrović, Petar Žarković i autor, otvarajući teme koje povezuju čovjeka, prirodu, unutrašnji svijet i potragu za srećom.
Treći festivalski dan biće završen u 21 čas, promocijom knjige „Na istoku Zapada i zapadu Istoka“ Miodraga Lekića.
Sajamski dio Festivala na Trgu nezavisnosti otvoren je svakog dana od 11 do 21 čas, a ulaz za sve posjetioce je besplatan.
