„Pored pozitivnih ocjena, radni dokument detektuje i slabosti na čemu ćemo dalje raditi. Ne smijemo zaboraviti da je Evropska komisija sve zahtjevnija u ovoj poodmakloj fazi pregovara i da reforme sve više moraju biti suštinskog, a ne tehničkog karaktera. Ostvareni su dobri rezultati u rješavanju slučajeva vezanih za medije, na polju sprječavanja pranja novca, kao i uspješne operacije protiv kriminalnih grupa“, rekao je on na konferenciji za novinare povodom predstavljanja Non-pejpera.
Drljević navodi da je Vlada, svjesna značaja političke dimenzije proširenja EU, prihvatila novu pregovaračku metodologiju.
„Ona će garantovati dinamičniji proces. Iako nam nova metodologija u tehničkom smislu ne znači mnogo...“, kazao je on.
Glavni pregovarač je uvjeren da je pred nama intenzivnija faza dinamike pregovaračkog procesa, ispunjenja privremenih mjerila, te dobijanja završnih mjerila za poglavlja 23 i 24.
„Ovaj dokument daje nam za pravo da očekujemo takav epilog u bliskoj budućnosti. Pozivam sve društvene aktere da zanemare partikularne interese i da u prvi plan stave evropsku integraciju Crne Gore“, poručio je Drljević.
Komentarišući zamjerke EU u vezi vladavine prava koje se nalaze u Non-pejperu, Drljević je rekao da je Crna Gora apsolutno svjesna izazova u pregovaračkom procesu, kao i slabih ocjena s kojima se suočavamo.
„Pokušavamo da ih otklonimo. Nekoliko puta sam isticao da ovo nije proces jednog pojedinca ili institucije, već cjelokupnog crnogorskog društva. Svaki subjekt u ovom društvu ima svoju ulogu i odgovornost u ovom procesu. Zbog toga mislim da naš fokus u narednom periodu treba da bude politički dijalog, koji je preduslov za dalju demokratizaciju društva“, smatra on.
Prvi izazov su, kaže, izbori.
„Oni treba da se provedu u fer atmosferi, da budu prihvaćeni od svih političkih subjekata, i to će nas na neki način voditi otklanjanju slabosti koje su evidentirane u sistemu. Takođe, zemlja koja je lider u procesu evropskih integracija ne može da dozvoli ovoliki broj v.d. stanja u različitim institucijama. Pozivam sve aktere da se dogovore oko toga. Moramo da odredimo vršioce dužnosti na ključnim pozicijama koje su važne za ispunjavanje završnih mjerila, za vladavinu prava i za naš integracioni proces“, podvukao je Drljević.
Pregovaračica za poglavlja 23 i 24, Marijana Laković Drašković, smatra da je radni dokument dobar i da u njemu nema iznenađenja. Nada se, kaže, da će Crna Gora ubrzo otvoriti i poglavlje 8.
Ona je istakla dobru saradnju policije i sudstva, kao i smanjenje broja neriješenih slučajeva.
„Uspjeli smo da smanjimo broj predmeta pred sudovima sa 150.000 u 2016. godini na oko 2.500 na kraju 2019, što je konstatovano u dokumentu. Iz ovog dokumenta proizilazi potvrda o spremnosti institucija da se suoče s najkompleksnijim pitanjima u okviru pregovaračkog procesa, ali i dobar putokaz za sva otvorena pitanja na čijem ćemo unapređenju raditi i u narednom periodu“, poručila je Laković Drašković.
Ona je navela i pozitivne ocjene u dijelu reorganizacije Uprave policije, koje su, kako tvrdi, uticale i na jasniju liniju komande unutar Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, pa time i na jaču i koordiniraniju podršku istragama.
„Ovakve činjenice rezultirale su brojem istraga i gonjenja za djela teškog i organizovanog kriminala, čiji je broj eksponencijalno rastao tokom 2018. i 2019. godine za 150 odsto i 100 odsto u odnosu na dvogodišnji period prije toga (2016/2017), a predstavljene su kao pozitivan uticaj još tješnje saradnje Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Naravno, kao podrška ovim rezultatima i kroz ovaj dokument je prepoznata dobra međunarodna pravosudna i policijska saradnja, koja je, kako se navodi nastavila da igra stratešku ulogu u borbi s pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, ali i da predstavlja važan mehanizam saradnje u razmjeni podataka u oblasti pranja novca, do ponovnog članstva Crne Gore u Egmont grupi, što se očekuje u najskorije vrijeme“, kazala je Laković Drašković.
Ona se osvrnula i na rezultate u borbi protiv trgovine ljudima.
„Nakon ukazivanja u prethodnom Non-pejperu iz novembra 2019. godine – na nedovoljne kapacitete kroz lanac svih relevantnih institucija – sad je konstatovan pristup otkrivanju ovih krivičnih djela koji je bolje fokusiran, a kapaciteti institucija ocijenjeni kao unaprijeđeni, naročito zbog jačanja međuinstitucionalne saradnje“, dodala je ona.
Ističe i da su ohrabreni evidentiranjem napretka u oblasti borbe protiv pranja novca.
„Takođe, vrlo smo svjesni i izazova koji i dalje ostaju otvorena pitanja u okviru ova dva poglavlja, ali i činjenice da rješavanje nekih od njih umnogome zavisi i od političkih kriterijuma, s obzirom na to da je za ključna imenovanja nosioca pravosudnih funkcija potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. Ipak, nadamo se da će do kraja ove godine i ovi izazovi biti uspješno riješeni“, navela je Laković Drašković.
Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, rekao je da je veliki broj pravnih i fizičkih lica procesurian zbog korupcije.
„Od 3. 7. 2015. godine – a to je formalno i praktično otpočinjanje rada SDT-a – pa do 1. 5, SDT je donijelo 128 naredbi za sprovođenje istrage. Procesuraino je 991 fizičko i 270 pravnih lica. Naredbi za organizovani kriminal bilo je 70. Dakle, 70 kriminalnih grupa je procesuirano, ukupno 559 fizičkih i 81 pravno lice. Za krivično djelo visoke korupcije podnesene su 42 naredbe, protiv 198 fizičkih i 16 pravnih lica“, istakao je on.
Podsjećajući da je prošlo pet godina od formiranja SDT-a, Katnić je rekao da su se morali stvoriti uslovi da bi se postigli rezultati.
„Izrađeni su zakoni, institucionalne reforme su sprovedene, ostvarana je saradnja u Crnoj Gori i van nje... Sve iz perioda ʼhladnog rataʼ je prevaziđeno i potpuna saradnja postoji između nas i partnera u regionu“, kazao je on.
Predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer, kazala je da je brine naglašeni politički uticaj i neobezbjeđena dvotrećinska većina za popunjavanje značajnih mjesta u pravosuđu.
„Kriterijumi za unapređenje sudija su prepoznati u zakonu, malo možemo tu uraditi“, dodala je ona.
