Centralna popisna komisija, čiji je posao da popiše imovinu u Javnom servisu, juče je Savjetu RTCG podnijela izvještaj koji je u najmanju ruku sumnjiv, jer se podaci u tom dokumentu ne poklapaju sa stvarnim stanjem. Zbog toga je Savjet zatražio da se predstavnici devet komisija koje su u toj kući radile popis, za najkasnije osam izjasne i daju im pojašnjenje za ovako loše urađen posao.
Na višesatnoj sjednici je rečeno i da će, ukoliko se utvrdi da je neko bilo što krivotvorio u toj medijskoj kući, biti kažnjen.
Pronevjera ili nemar
Član Savjeta Predrag Marsenić bio je šokiran izvještajem koji je napravila komisija za ploče koja je trebalo da utvrdi koliko ih ima, koliko ih je oštećeno, otpisano i slično tome.
- Ovaj izvještaj čeka pune dvije godine da se usvoji. Samo površnim gledanjem utvrdio sam da se, na primjer, za 3000 ne slaže brojka koja je vezana za ploče. Da li vama to zvuči normalno. Da je jedna u pitanju, ne smije se desiti ovako nešto, a ne 3000 - rekao je Marsenić.
Predsjednik Centralne popisne komisije Milutin Šofranac je odgovorio na to da su se oni samo oslonili na informacije koje su im dali iz pojedinačnih komisija unutar Javnog servisa, a koje su radile popis.
- Mi smo samo nadzorni organ i tehnički gledamo stvari, a onda se dobijaju informacije od rukovodioca određenih sektora jer ima devet komisija koje se bave popisom unutar kuće i tu jeste odovornost na njima - tvrdi Šofranac.
Marsenić se našao u čudu zašto onda postoji Centralna komisija ako nema praktično nikakvu ulogu.
- Morali ste da kontrolišete sve što vam oni od podataka nude. Neprihvatljivo je da kažete da ste samo pokupili podatke jer su tu u pitanju ne samo ploče, nego i druga oprema, telefoni ili nešto drugo. Mislim da je to ozbiljan problem i nikad neću glasati za ovakav dokument, to da je svima jasno – bio je kategoričan Marsenić.
Podržali su ga i ostali u Savjetu, a predsjednik Veselin Drljević je saopštio da se gotovo nijedna brojka u tom izvještaju ne poklapa i da se mora uraditi ekspertiza i kazniti onaj ko je loše uradio posao.
- Savjet ovo neće odobriti, ako je neko nešto krivotvorio biće kažnjen. Ne smije niko da očekuje da griješi ovako i da to prođe kao da se ništa ne dešava – rekao je Drljević.
Filip Lazović je naveo da članovi popisnih komisija moraju da opravdaju ovakav izvještaj i da ga „upristoje“.
- Da sam ja neko ko je ovo potpisao, vrlo bih bio zabrinut ako izvještaj ne odgovara realnosti - upozorio je Lazović.
Bojan Baća je dodao da vrijednost jedne ploče može da bude i do 15.000 eura i da se mora znati tačno što Javni servis od toga ima, a što nema, te da nije isto kad nestane ploča nekog slavnog autora i nekog izvođača koji je nepoznat.
Dugovanja
Na sjednici se moglo čuti da je dug koji je planiran za indirektni otpis (oni koji kasne sa isplatom) čak više od 80.000 eura, a firma Media publikum se najčešće pominje na tom spisku.
Pravnica Irena Vešović je navela da su neki dugovi zastarjeli, ali ne i taj koji se odnosi na firmu Media publikum.
- Tužili smo ih i toj firmi stoji blokada, a čim budu imali sredstva Centralna banka će nam ih isplatiti - navela je Vešović.
Sistematizacija
Na sjednici je bilo riječi o sitematizaciji zapošljenih koja se uveliko radi u toj kući, ali koja još uvijek nije završena. Ono što su u tom dijelu iz menadžmenta izmijenili, odnosi se na raspored zapošljenih na radna mjesta na kojima zaista i rade.
Predrag Marsenić je kazao da sistematizacija jeste ozbiljan posao, ali da treba da se zna „da li se pravi prema imenima ili prema pravim potrebama kuće“.
- Ajde da je više završimo, šta se dešava i kako se taj dokument radi - upitao je Marsenić.
Drljević je rekao da Komisija za sistematizaciju zasijeda jednom nedjeljno, te da sigurno „ne crtaju radna mjesta prema ličnosti“.
- Težimo da ovaj posao završimo do prve polovine naredne godine - kazao je Drljević.
Generalni direktor RTCG Boris Raonić istakao je da je ta firma u haosu i da moraju da ljude rasporede na mjesta na koja zaista i rade jer je to u skladu sa Zakonom.
- Desetine ljudi je raspoređeno na pogrešna radna mjesta. Ako treba nekoga da rasporedimo na određeni zadatak mogu da nas optuže na primjer za mobing jer pokrivaju drugu poziciju od one koju bi trebalo. Zato je danas na dnevnom redu izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta koja se odnosi samo na taj dio da svako radi svoj posao i da je na svojoj poziciji – naveo je Raonić.
Ta tačka je usvojena sa šest za, a Marsenić i Marijana Camović-Veličković su bili protiv.
Razgovarano je, ali nije donešena odluka, o aneksu ugovora generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića.
Tačka aneksa koja je bila sporna Marijani Camović-Veličković odnosila se na „definisanje pravnog statusa po isteku mandata generalnog direktora ili ako on se razriješi prije roka koji je do 2025. godine“.
- To što želite da se ovo doda, meni govori da vi želite da budete u Javnom servisu i kad vam prestane mandat, što nije sporno, ali je različito od onog što ste nam pričali i obećavali. Slali ste poruku da ne mora svako do penzije da ostane u RTCG, ali evo, nešto se promijenilo - navela je Camović-Veličković.
Vešović je rekla da je ovaj ugovor drugačiji od ugovora ostalih generalnih direktora te da Raonić nije tražio enormnu otpremninu.
- Marijana vidi nešto što niko ne vidi. Nemam namjeru da ostanem do penzije - kazao je kratko Raonić.
Ova tačka nije juče usvojena, a o njoj će se izjasniti na elektronskoj sjednici jer je Lazović predložio neke izmjene, koje se odnose na to da generalni direktor ne može ostati u Javnom servisu ako na primjer nanese štetu toj kući.
- Moramo to samo da upodobimo i unesemo te detalje da to bude jasno i da bude napisano tako - istakao je Lazović. Ostali su to podržali. K. J.
Isplata duga u 60 rata
Savjet je odlučio da bivšim i sadašnjim radnicima koji su izgubili spor protiv te kuće, a koji se odnosi na ulaganja u emisionu tehniku, omogući da im dug isplate u 60, umjesto u 30 rata. Onima koji žele da dug plate u 60 rata dali su rok do 1. maja da se prijave.
Juče je stavljena tačka na to pitanje, koje se proteže mjesecima unazad, zbog čega su radnici te kuće nedavno organizovali i protest.
Pravnica Irena Vešović pojasnila je da sudski spor datira iz 2006. godine, da se tiče 129 radnika koji su dužni da isplate novac nakon što su izgubili spor protiv matične kuće i kazala da je teško da se dogovore jer neki ljudi odbijaju da plate.
Marijana Camović-Veličković inicirala je ideju da im se dozvoli da plate u 60 rata. Mnogo toga joj je nejasno u ovom slučaju, ali navodi da ne dobija odgovore koje traži od pravne službe.
- Dosta je manipulacija i dosta je troškova naduvano, ne zna se jako puno toga, ja sam tražila dokumentaciju i ugovore koji su napravljeni sa advokaticom Sašom Vukotić i advokatom Nikolom Martinovićem. Zašto se advokatu Nikoli Martinoviću plaća 255.000, nejasno je i kako mora da mu se plati još pola miliona eura i ne uspijevam da dobijem tu informaciju. Koliko je samo on para dobio za jedan spor - istakla je Camović-Veličković.
Veselin Drljević je rekao da su uradili sve što je do njih, razgovarali sa radnicima, ali da nemaju zakonsku mogućnost da im dug otpišu niti je to moguće. Podržao ga je Filip Lazović rekavši da su radnici izgubili spor i da moraju da plate, te da mu je žao zbog toga, ali da tu pomoći nema.
Reorganizacija
Boris Raonić naveo je da su počeli reorganizaciju i restrukturiranje Javnog servisa i da imaju nove organizacione šeme koje će poboljšati rad te kuće. Naveo je da je arhiva u očajnom stanju i da se to ne smije dozvoliti.
- Za taj posao trebaju nam višemilionska sredstva, ali arhiva se mora spasiti i srediti - naveo je Raonić.
Kazao je da je saradnja sa međunarodnom zajednicom odlična i da su umreženi sa regionalnim javnim servisima što ranije, kako kaže, nije bio slučaj.
- To je važno, evo samo primjer, za Mediteranske igre bi platili tri ili četiri puta više da nijesmo čuli koliko su Bosanci platili, tako da je ta saradnja i komunikacija sa regionom značajna i mi ćemo je produbljivati - naveo je Raonić.
