Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović, ocijenio je da bi država trebalo da razmišlja o preuzimanju Prve banke.
- Vremena za gubljenje nema, jer se radi o velikoj domaćoj sistemskoj banci i ako su teškoće i dalje prisutne, treba razmišjati i o eventualnoj dokapitalizaciji od države, koja bi preuzela banku i u potpunosti je, kao domaću banku, stavila u funkciju razvoja naše privrede. Naravno, isključivo, kroz finansiranje dobrih projekata kojih ima u Crnoj Gori, rekao je Damjanović za Portal Analitika.
Prema njegovim riječima, status Prve banke je isuviše dugo u pat-poziciji, što nije dobro.
- Tu sa aspekta struke nema puno rješenja. Ili je Prva banka uspjela da savlada teškoće, o čemu postoji nezavisni izvještaj revizora koji nije dostupan javnosti, ali jeste Savjetu CBCG, ili teškoće u njenom poslovanju i dalje traju - upozorio je Damjanović.
ANALITIKA: Formiran je Savjet CBCG. Da ste guverner, koji bi konkretno prvi potez povukli?
DAMJANOVIĆ: Pred nedavno formiranim Savjetom CBCG zaista predstoje ozbiljni i ni malo laki zadaci koje je potrebno brzo rješavati. Smatram da novoizabrani guverner CBCG na čelu novog Savjeta ima dobro „oružje“ u novom Zakonu o CBCG koji je dobio visoku podršku u Skupštini, između ostalih i SNP-a. Dosljedna njegova primjena, uz objektivno, i politički neutralno sagledavanje naslijeđenih problema, daju dobru osnovu za početak prevladavanja slabosti u bankarskom sektoru.
Rast nelikvidnosti u privredi, sada već na nivou od 230 miliona eura, najveće kamate u Evropi i još uvijek mizerna kreditna aktivnost banaka su pitanja koja se moraju brzo rješavati.
ANALITIKA: Kakav je stav SNP-a povodom nacrta izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji predviđa pomjeranje starosne strukture za odlazak u penziju na 67 godina?
DAMJANOVIĆ: O ovom ozbiljnom pitanju, izjasnićemo se kada Vlada utvrdi konačan Predlog i dostavi ga Skupštini. Ovako, Vlada svima pomalo „opipava“ puls, a SNP neće - poput nekih - upasti u zamku da komentariše „komentare“. Vi ste na slučajevima protesta u Francuskoj vidjeli o kakvom ozbiljnom pitanju se radi i svaki pokušaj nametanja rješenja po takvom modelu, neće biti dobra vijest za Crnu Goru. Problemi slabe zaposlenosti, naročito u odnosu na procenat radno-aktivnog stanovništva, po čemu smo među posljednjima u Evropi; problemi sporog stvaranja novih radnih mjesta, naročito u privredi; problemi loše vladine politike u oblasti privatizacije koja je rapidno povećala broj tehnoloških viškova, odnosno penzionera - ne mogu se i ne smiju rješavati isključivo produžavanjem tzv. starosne granice.
ANALITIKA: Znači, da je potrebno naći kompromis između Vlade, Sindikata i penzionerskih udruženja. Šta konkretno predlažete?
DAMJANOVIĆ: Rano je govoriti o konačnim rješenjima ali bi kompromis mogao da se traži na način da se granica od 67 godina ne tretira kao obavezujuća, već kao -dobrovoljna. Iz jednostavnog razloga: crnogorska ekonomija je specifična i postoji ogroman broj poslova, odnosno zaposlenih koji bi svojevoljno htjeli da rade duže od sada predviđenih 65 godina. Na drugoj strani, loši demografski trendovi, veliki broj mladih nezaposlenih, veliki broj zanimanja za koja je neprihvatljiva visoka granica za penzionisanje od 67 godina, traže ozbiljne političke razgovore. SNP će u Skupštini biti spremna da kroz politički dijalog sa ostalima, radi na iznalaženju najboljeg mogućeg rješenja.
ANALITIKA: Javnost je prilično iznenadila „ćutnja“ SNP-a o Nacrtu budžeta za 2011. godine. Šta SNP misli o Nacrtu budžeta za sljedeću godinu koji je predstavilo Ministarstvo finansija?
DAMJANOVIĆ: Ministarstvo finansija jeste “predstavilo” Nacrt budžeta putem press konferencija i izjava ali ga još uvijek - uprkos najavama da će to ovoga puta biti urađeno mnogo prije krajnjega roka koji je inače ističe 30. novembra - Vlada nije dostavila Skupštini. Razumjećete, onda, da Vam lično ne mogu saopštiti ni svoj, niti stav SNP-a, jer kao ozbiljna partija želimo da sačekamo na zvanični Predlog budžeta sa obrazloženjem, i da nakon toga sagledamo pojedina rješenja. Naravno, kao i prošle godine, SNP će imati svoje amandmane na Predlog budžeta, a od odnosa Vlade i Skupštine prema tim amandmanima zavisiće i naš odnos prema budžetu. Ono što mogu da saopštim na osnovu izjava zvaničnika Ministarstva finansija i novinskih tekstova jeste da se radi o „iznuđenom“ budžetu i pokušaju da se zadovolje, često i suprotstavljeni interesi, pa i ekonomski koncepti. Nije dilema da li je, već koliko je budžet socijalni, a koliko razvojni, jer on mora sadržati obije dimenzije, a posebno koliko je utemeljen na realnim ekonomskim pokazateljima i predviđanjima. Koliko će biti brz oporavak realnog sektora, da li će se smanjivati nezaposlenost, a rasti zaposlenost, da li će banke pokrenuti kreditnu podršku, šta će biti sa nekim strateškim projektima javno-privatnog partnerstva, samo su neki inputi koji, čini se, nijesu dovoljno sagledani ni u samoj Vladi, a opredjeljuju planirani budžet.
ANALITIKA: S tim u vezi: da li je onda realan kapitalni budžet u iznosu od 81,2 miliona eura?
DAMJANOVIĆ: Biće interesantno vidjeti definitivni predlog kapitalnog budžeta, naročito u dijelu budžetske podrške jačanju infrastrukture, ali i tzv. transakcije finansiranja i planirani obim novih zaduženja, jer se opasno približavamo visokom nivou duga, posebno imajući u vidu njegov nominalno udvostručenje posljednje dvije godine, nasuprot padu BDP-a, kao i padu izvoza.
ANALITIKA: Ipak, mnoge potrošačke jedinice su veoma nezadovoljne. Da li je, po Vama, baš moralo da se opredijeli manje novca od traženog za sudove, tužilaštva...?
DAMJANOVIĆ: Nije nova stvar da su mnoge potrošačke jedinice nezadovoljne. Sjetite se prošlogodišnjeg natezanja na plenumu i to u posljednji čas i neprincipijelne trgovine partija na vlasti oko podrške pojedinim potrošačima. Oduzimano je od jednih i davano drugima, u zavisnosti čiji ministar ili direktor vodi pojedinu potrošačku jedinicu. Naravno, često su i potrošačke jedinice ispostavljale nerealne zahtjeve, tražeći više, da bi dobile dovoljno, što je posljedica prakse, koja je zbog političkih kompromisa dugo primjenjivana u Vladi i Skupštini i koja se sada toj istoj Vladi ali i svima nama, vraća kao bumerang. Drugo je pitanje da li je Vlada dobro utvrdila prioritete i da li je recimo tužilaštvu isključivo problem nedostatak budžetskih sredstava da bi se postigli bolji rezultati ili je potrebna i politička volja, da se odgovorno obavljaju tako delikatni poslovi.
ANALITIKA: Da li ima rezerve onda na prihodnoj strani, odnosno mogu li se bolje prikupljati porezi?
DAMJANOVIĆ: Ono što će SNP ponovo potencirati, jeste fokus, ne samo na rashodnu stranu, već i na tzv. prihodnu stranu odnosno planiranje prihoda od poreza i drugih dažbina. Mišljenja smo da tu postoje velike rezerve, i da ova vlast nema političke volje, a ni snage da naplati ono što objektivno pripada državi. Takođe smatramo da nijesu samo dovoljne predložene izmjene poreza na nepokretnosti i povećanje akciza, već je potrebna temeljna izmjena poreske politike, uvođenje progresivnog oporezivanja, veća fiskalna disciplina i efikasnije suzbijanje sive ekonomije koja je i dalje visoko prisutna u Crnoj Gori. U suprotnom, i dalje se vrtimo u krug, javna potrošnja ostaje visoka, a budžet i pored toga ne može da alimentira iskazane potrebe, jer u hroničnom nedostatku domaće akumulacije i svježeg kapitala, on jeste preuzeo ulogu crnogorskog ekonomskog „motora“, a samo na tim premisama se ne može graditi zdravi ekonomski poredak.
ANALITIKA: Vlada je suspendovala Predlog zakona o ekonomskom državljanstvu do usaglašavanja sa EU. Šta je po Vama, nedostajalo tom zakonu za koji ste ranije tvrdili da ne bi bio loš, uz par izmjena?
DAMJANOVIĆ: Prvo, mislim da početna ideja nije bila da se donosi poseban zakon o ekonomskom državljanstvu, već da se ta mogućnost ostvari u okviru postojećih zakonskih propisa. Drugo, kao što sam ranije istakao, način na koji je ovaj projekat prezentiran bio je svojevrsno guranje prsta u oko međunarodnoj zajednici. Vlada nije postavila prethodne uslove u smislu kredibilnosti i reputacije potencijalnih „kupaca“ državljanstva, a nije ni razmišljala da smo kroz proces evropskih integracija obavezni da o ovim stvarima konsultujemo naše evropske partnere, kako se ne bi desilo da nekima naše državljanstvo, umjesto za investicije, posluži za neke druge svrhe. Dakle, uobičajeni nedostatak transparentnosti se ovoga puta obio o glavu Vladi i za sada adaktirao ovaj zanimljiv projekat. Možda je sada šansa da Vlada bude ozbiljnija, da pokaže spremnost da izmijeni neke rigidne odredbe o običnom državljanstvu, što je predlog SNP- a, jer hiljade naših građana ima velikih problema zbog postojeće državne politike u ovoj oblasti. Znate, nije lako objasniti da na jednoj strani imate restriktivnu politiku za sticanje državljanstava običnih građana, a onda ponudite labavu politiku tzv. ekonomskog državljanstva, koja osim cifre od obaveznih pola miliona evra za „kupca“ ne sadrži nikakve uslove, odnosno zahtjeve.
Predrag ZEČEVIĆ
