U prvom preliminarnom oglasu to je bilo putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda, a sada će biti javno nadmetanje koje će se sprovesti 26. marta u 11 časova u Privrednom sudu u Podgorici.
"Oglas će biti otvoren mjesec, a smatrao sam da ne bi trebalo ići sa nižom početnom cijenom iz prostog razloga da bi se izbjegla eventualna kritika da je cijena preniska. Javnu licitaciju smatramo krajnje otvorenim i transparentnim načinom prodaje. Prednost će imati kupac koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. Pošto se radi o različitoj strukturi interesa, ne treba zaboraviti da su država i radnici veliki povjerioci i da imaju interes da fabrika opstane, tako da moramo uvažiti i te interese i cijeniti i ponudu kupca koji bude predložio investicioni program", kazao je "Vijestima" stečajni upravnik Veselin Perišić.
Kada se proda Željezara, isplata povjerilaca se vrši na osnovu isplatnih redova, a sva potraživanja koja ne budu izmirena, kako je kazao stečajni upravnik, po sili zakona se "otpuštaju" odnosno naplaćuju u procentu u kojem je to moguće.
Čak 880 povjerilaca prijavilo je 193 miliona eura potraživanja od Željezare, a priznato je preko 125 miliona.
U prvom isplatnom roku su radnici koji potražuju 6,2 miliona, u drugom Poreska uprava sa osam miliona, a država sa 33 miliona eura je u trećem isplatnom redu. Država je dobila to potraživanje, jer je prošle godine morala da plati 33 miliona eura za kredit Željezare za koji je bila dala garancije.
Na primjer, ako bi se imovina Željezare prodala za 21 milion, na koliko će danas biti raspisan oglas, prvo se naplaćuju radnici sa 6,2 miliona, zatim Poreska uprava sa osam, a svi ostali povjerioci bi podijelili preostalih 6,8 miliona procentualno prema potraživanju.
Ako bi konačna potraživanja bila sadašnja priznata od 125 miliona, i umanjena za 14 miliona radnicima i Poreskoj upravi, ostalo bi 111 miliona a učešće potraživanja države bi bilo 30 odsto. To znači da bi država u slučaju prodaje imovine za 21 milion dobila 30 odsto od 6,8 miliona ili 2,04 miliona.
