Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić je ocijenila da je ovaj skup, koji se održava od 2010. godine, prerastao u prepoznatljiv regionalni forum dijaloga privrede, stručnjaka i kreatora politika, te da njegovo trajanje pokazuje da zajednička vizija, znanje i saradnja mogu postati pokretačka snaga razvoja – ne samo na nacionalnom, već i regionalnom nivou.
U osvrtu na temu Konferencije, predsjednica ističe da živimo u vremenu koje nosi brojne izazove i prilike, a sposobnost da se prilagodimo, sarađujemo i mislimo unaprijed postaje presudan faktor konkurentnosti i stabilnosti.
„Naš region ima snagu, znanje i resurse da uspije, što zahtijeva strateško planiranje, institucionalnu dosljednost i povjerenje među partnerima. Moramo u svakoj od zemalja regiona stvarati predvidljivo poslovno okruženje, jačati pravnu sigurnost, podsticati investicije, ulagati u inovacije i otvoriti prostor za mlade i kreativne ljude. Privreda jeste pokretač razvoja, ali joj institucije moraju biti oslonac – to im je obaveza. Samo tako možemo kreirati ekonomije otporne na krize, sposobne da se transformišu i budu konkurentne u svijetu koji se ubrzano mijenja“, rekla je Drakić.
Ekonomski pokazatelji, kaže ona, jasno potvrđuju da se region oporavlja, ali su neophodne hitne mjere za jačanje ljudskog kapitala, kao i to da digitalne, tehničke i zelene vještine postanu osnova svakog školskog programa, „jer samo tako možemo graditi konkurentnu i otpornu ekonomiju budućnosti“. Regionalnu saradnju treba prepoznati kao najvažniji resurs, jer u svijetu u kojem se ekonomske sile pregrupišu, a globalni lanci vrijednosti mijenjaju, male ekonomije poput naših ne mogu sebi priuštiti da djeluju izolovano.
„Integracija, međusobno povjerenje i zajednički projekti jedini su put ka većem tržištu, rastu i investicijama. Zapadni Balkan mora govoriti jednim ekonomskim jezikom, a taj jezik su stabilnost i saradnja. Činjenica da se najavljuje integracija Crne Gore u EU dodatno nas mora ubrzati, jer je cilj da naša privreda bude spremna za jedinstveno tržište, a može biti spremna onoliko koliko joj poslovni ambijent bude pogodovao da se razvija i jača, ali i koliko sama bude spremna da radi na sopstvenom razvoju“, rekla je predsjednica PKCG.
John W.H. Denton, generalni sekretar Međunarodne privredne komore (ICC) istakao je da je ovogodišnja tema konferencije izuzetno aktuelna, te da dolazi u pravom trenutku.
„Širom svijeta kompanije se suočavaju sa dubokom neizvijesnošću, geopolitičkim tenzijama, poremećajima u lancima snabdijevanja i ubrzanim digitalnim trendovima. Sve to direktno utiče na regionalne ekonomije, oblikujući prilike, testirajući otpornost i zahtijevajući hrabre odgovore“, kazao je Denton.
On je podsjetio da ICC predstavlja više od 45 miliona kompanija u više od 170 zemalja sa učešćem od 17,5 triliona dolara u ekonomskim aktivnostima, što čini oko 70% svjetskih trgovinskih tokova i 20% globalnog BDP-a.
„Mi smo najinkluzivnija poslovna organizacija na svijetu, ne učestvujemo samo u razgovorima, već slušamo, istražujemo i koristimo svoj uticaj kako bismo sproveli konkretna rješenja“, naglasio je Denton, dodajući da osnažuju preduzeća i preduzetnike da iskoriste prilike, da inoviraju i rastu na održiv, inkluzivan i otporan način.
„Naša misija u Međunarodnoj privrednoj komori je da učinimo da poslovanje funkcioniše za sve ljude, svuda, svakog dana“, poručio je Denton, uz želju za uspješan rad konferencije i nastavak saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore.
Konferencija je nastavljena predavanjem dr Kenana Crnkića, pionira motivacione literature na Balkanu, autora bestselera o uspjehu, sreći i životu.
On je kazao da je samo nesigurnost sigurna a ona se definiše kao obilje promjena.
„Samo su promjene sigurne i tri su vrste odnosa prema promjeni. Prvi su oni koji ignorišu promjene. Veliki broj ima dijagnozu rutinizma. Drugi su oni koji adaptiraju na promjene i treće su pobjedničke kompanije koje upravljaju i vode promjene. To su kompanije koje traju”, kazao je Crnkić.
Tokom prvog panela o uticaju globalnih ekonomskih trendova na Region, moderator Vojin Golubović iz Instituta za strateške studije i prognoze je istakao da svjetska ekonomija ulazi u fazu sporijeg i regionalno neujednačenog rasta, a mijenja se i globalna mapa proizvodnje usljed trgovinskih ratova, zelene i digitalne tranzicije koje preusmjeravaju globalne investicije i potrebe tržišta rada.
„Sve brža difuzija vještačke inteligencije ima ogroman potencijal da redefiniše ekonomsku moć i dovede do novog ekonomskog kolonijalizma i ekonomskih klasa“, rekao je on.
Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, kazao je da su ekonomski podaci regiona sumorni.
„I dalje se vrtimo oko procenta rasta koji nam ne omogućava bržu konvergenciju sa EU, pa čak ni sa njenim članicama iz centralne i istočne Evrope“, rekao je on.
Da bi region ostvario veće stope ekonomskog rasta, Vlahović smatra da rast ne treba bazirati na tradicionalnim sektorima, te da se mora uspostaviti insitucionalni okvir koji omogućava percepciju da je ovo prostor sa niskim rizikom ulaganja.
„EU je najuspješniji projekat za popravljanje standarda stanovnika njenih članica i zato za nas nema alternativu, jer region dijeli vrijednosti EU“, kazao je Vlahović.
Prof. emeritus Ljubo Jurčić, Hrvatsko udruženje ekonomista, osvrnuo se na aktuelne ekonomske promjene, ističući da se one sve više oblikuju političkim i geopolitičkim faktorima, a ne isključivo ekonomskim.
„Ako želimo dugoročno pozicionirati naše zemlje, moramo razumjeti suštinu tih promjena“, istakao je Jurčić.
Dodao je da Evropa funkcioniše gotovo isključivo kao tržište roba i usluga, a čija će roba na tom tržištu dominirati zavisi od nacionalne ekonomske politike. Poručuje da sve zemlje moraju razviti proizvodnju koja može biti konkurentna u okviru Evropske unije, jer samo članstvo u EU nije dovoljno da bi se obezbijedio ekonomski razvoj.
Ekonomski analitičar i predavač Univerziteta u Sarajevu Faruk Hadžić poručio je da region mora ozbiljno pristupiti demografskim promjenama i digitalnoj transformaciji, kako ne bi ostao „zarobljen“ u niskim stopama ekonomskog rasta. Kao jedan od potencijala kojim bi se, na neki način, uticalo na stope rasta on vidi digitalnu transformaciju.
„Digitalna tranzicija je tranformacijski potencijal. Na taj način možemo privući investicije i djelujući zajedno imamo potencijal za rast. Umrežavanje regiona je ključno jer je region malo tržište ali ako se primjene zajednički digitalni standardi onda imamo potencijal”, naveo je Hadžić.
