Predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić, kazala je na penalu "28 od 28 - Prilike, razvoj, integracija: crnogorska privreda pred novim poglavljima" da zatvaranje Poglavlja 3,4 i 6 predstavlja i prednost i obavezu.
"PKCG će i dalje u tome biti partner Vladi Crne Gore. Sa ponosom ističem da je uprkos geopolitičkim izazovima naša privreda pokazala otpornost i znanje ali i želju da bude dio evropske porodice", kazala je Drakić.
Gorčević: Crna Gora gradi konkurentnost na tržištu EU
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, poručila je da pristupanje EU jača i modernizuje crnogorsku privredu i otvara nove mogućnosti.
"Zatvaranje ova tri poglavlja znači lakše otvaranje firmi, uklanjanje nepotrebnih administrativnih barijera i jačanje konkurencije. Crna Gora ne usklađuje samo propise već gradi konkurentnost na tržištu EU. To podrazumijeva i više stručnih ljudi", kazala je Gorčević.
Generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj, Renata Milutinović, kazala je da Poglavlja 3,4,6 imaju za cilj da crnogorsku privredu učine otvorenijom i otpornijom i da obzbijede sigurnost u poslovanju.
"Kroz njih gradimo moderniju ekonomiju koja može da odgovori svim izazovima", kazala je Milutinović.
Savićević: Crna Gora razmatra mehanizme upravljanja odlivom radne snage
Šefica radne grupe za Poglavlje 3, Ivona Savićević, kazala je da zatvaranje ovog poglavlja podrazumijeva priznavanje profesionalne kvalifikacije za sedam profesija: doktore, medicinske sestre, babice, veterinare, arhitekte…
„Arhitekte će kroz ubrzanu proceduru moći da pruža usluge u članicama EU bez dodatnih dozvola mnogo brže i lakše nego do sad“, dodala je ona.
Upitana postoji li strategija za prevazilaženje problema odliva stručnjaka, Savićević je kazala kako Crna Gora razmatra mehanizme upravljanja odlivom radne snage.
„Neminovno je da će do toga doći, ali je to i mehanizam osnaživanja naše ekonomije jer će se i na našem tržištu dešavati promjene. Tu je i cirkularna mobilnost kakva je bila u Poljskoj. Jedno od rješenja je ostvarivanje boljih uslova za ostanak kvalifikovanog kadra. Drugo rješenje je i cirkularna mobilnost - da stručnjaci odu, prošire znanje i zatim se vrate u Crnu Goru. Treće rješenje je snažnija sprega obrazovanja i privrede, jače ulaganje u obrazovanje“, objasnila je ona.
Njegovan: Jedinstveno tržište EU je puno prilika, ali biće i nedaća
Tomislav Njegovan iz Hrvatske gospodarske komore je kazao da će ulaskom Crne Gore u EU doći do odliva radne snage, ali je dodao da to ne zavisi samo od materijalnih ulova već od brojnih faktora a najviše, kako je istakao, od sticanja novih znanja.
„Cio zakonodavni proces je složen i bitno je da budete obaviješteni kako bi se djelovalo u skladu sa svakom pomjenom“, poručio je on.
Istakao je kako jedinstveno tržište EU pruža mnogo prilika za napredovanje.
„A najbitnije pruža jasna pravila igre što omogućava sigurnost. Puno je prilika, ali biće i nedaća. Ali čestitam na tome da uđete u EU“, rekao je on.
Knežević: Nije u EU sve sjajno, ali nam ona omogućava sigurnost
Tomo Knežević iz TIM Consultinga je kazao da je Poglavlje 3 bitno za privrednike kako bismo mogli da budu konkurentni i ravnopravni na velikom tržištu EU.
„Mi smo mali sistem i teško je vjerovati da ćemo biti baš jednaki. Moramo prvo da investiramo u IT sektor. Nemojte misliti da je u EU sve sjajno, ali nam ona omogućava sigurnost da znamo koliko nam je trošak, a ne da nam država diriguje bez prethodnih priprema“, istakao je on.
Kaže kako im Poglavlje 3 omogućava da uđu u prekograničnu saradnju sa velikim firmama iz EU i da tu vidim šansu.
„Nama treba edukacija, ali niko ne pita kako. Moraju institucije da pomognu malom biznisu da se pripremi kako bi znali šta nas u EU očekuje. Dijaloga sa Vladom nema i nikad ga nije bilo. EU je veliki sistem koji donosi propise i vaše je da se tim propisima prilagodite. Ostaćemo bez kadra ukoliko ne pripremimo državu i sistem i ne ponudimo bolje uslove“, upozorio je on.
Dodao je kako se budžet najviše puni iz turizma koji je uslužna djelatnost i te kazao kako moramo vršiti edukaciju radne snage.
„Želim da pošaljem poruku ljudima koji donose odluke da moraju da razmišljaju o malim privrednicima i da ulože u edukaciju zaposlenih i u implementaciju IT sektora. Najveći problem je novac koji je potreban za implementaciju nekih stvari, a tu će biti problema za mala i srednja preduzeća“, rekao je on.
Bošković: EU donosi nove vrijednosti i novi model ponašanja
Bojana Bošković iz Ministarstva evropskih poslova je kazala da država treba da stvara uslove i prenosi tekovine kako bi privrednicima bilo lakše.
„SEPA je jedna od tih tekovina, a naredne godine uvešćemo i instant plaćanje pomoću kojih će se transakcije dešavati unutar 10 sekundi. To će donijeti velike uštede koje se mogu preusmjeriti na prilagođavanje privrede. Jedan od najvećih izazova koje smo prepoznali je finansijska pismenost koja je na niskom nivou, četvrtina građana uopšte ne koristi nikakav vid elektronskog plaćanja. Ključ je u digitalnoj transformaciji koja bi omogućila da koristimo benefita koje nam donosi članstvo u EU“, rekla je ona.
Tomo Knežević je dodao da dolazak novog kapitala urušava stari sistem.
„Mi privrednici ćemo lakše da se snađemo nego država jer država ne prati tokove već stagnira. Na nama je da prihvatimo pravila igre i da se borimo. Mnogo energije ulažemo u neke stvari gdje bi država mogla da nam pomogne. Samo je potrebno da nas saslušaju“, poručio je on.
Bojana Bošković je kazala kako EU donosi nove vrijednosti i novi model ponašanja.
„Država će se povući sa tržišta, a na privrednicima je da imaju dobre ideje i da ih iskoriste“, kazala je ona.
