Forum izvršnih direktora, koji se prvi put organizuje u Crnoj Gori, okupio je lidere, preduzetnike, menadžere domaćih, kao i kompanija iz regiona. Idejni tvorac foruma je osnivač i direktor portala Investitor Rajko Milić koji je, na otvaranju događaja u hotelu Hilton u Podgorici poručio da se nada da će forum postasti tradicija, prenosi Media Biro.
Predsjednica Privredne komore Nina Drakić istakla je da je prednost foruma što okuplja lidere koji svakodnevno donose važne poslovne odluke. Govoreći o crnogorskoj privredi između strukturnih ograničenja i razvojnih politika, ukazala je da se svjetska, ali i domaća ekonomija suočava sa globalnom krizom.
„Svijet ulazi u period dugih ciklusa neizvjesnosti. U takvom okruženju mala ekonomija poput naše nema luksuz neusklađenih odluka ili improvizacije. Prostra za greške ostaje sve manje a cijena pogrešnih odluka je sve veća“, naglasila je Drakić.
Dodaje da se na globalne krize ne može direktno uticati, pa je pitanje ekonomije da li može na takve izazove odgovoriti.
„Privreda je najboji pokazatalj da li sistem funkcioniše. Posmatrano iz današnje perspektive čini se da lekcije nijesu u potpunosti pretočene u sturkturne reforme. Proizvodni sektor i dalje ima skromno učešće. Ekomski rast se i dalje dominantno oslanja na usluge, potrošnju i uvoz“, kazala je Drakić.
Da bi preduzeća bila uspješna potrebno je da se vode, objasnila je Drakić, predvidivošću, umjesto ad hoc rješenjima, planiranu i investiranju, umjesto formalnim dijalozima, kao i brzinom i jednostavnošću.
Put ka tome je i uspješna digitalizacija o kojoj je govorio predsjednik Upravnog odbora NLB banke u Podgorici Martin Leberle. Ocijenio je da se u Crnoj Gori vide pozitivni pomaci, ali da i dalje ima prostora za rad u digitalnoj transformaciji.
„Imamo sve više ambicioznih ljudi i u osnovi smo već konkurentni, makar teoretski. Digitalno, imamo znanja u obradi podataka, vještačkoj inteligenciji i IT ekspertizi — imamo sve. To smo nedavno dokazali implementacijom SEPA sistema u rekordno kratkom roku od samo devet mjeseci. U NLB-u smo implementirali Apple Pay i čak dobili poziv od Apple sa čestitkama za svjetski rekord u brzini. U NLB-u već imamo bankarstvo budućnosti „u fioci“, ali su nam potrebni zakoni i regulativa koji će nam dati zeleno svjetlo“, rekao je Leberle.
Govorio je i o svom iskustvu dolaska u Crnu Goru prije deset godina kada je postavio pitanje ko su najbolji klijenti NLB banke. Odgovor ga je, kaže, iznenadio.
„To nijesu bili preduzetnici niti brzo rastuće kompanije, već penzioneri i zaposleni u javnom sektoru — ljudi sa stabilnim i predvidivim prihodima. Zašto? Zato što imaju pouzdanu i transparentnu banku. U Crnoj Gori, vrlo često bake i djedovi uzimaju kredit da bi finansirali stan za djecu ili čak unuke. Za mene je to bio trenutak istine, jer mogu iskreno reći da moji roditelji u Njemačkoj nikada ne bi uzeli kredit od mene.
Tako sam naučio nešto važno: bankarstvo nije samo o brojevima — ono je i o kulturi“, istakao je Leberle.
O značaju digitalizacije logistike govorio je i osnivač i direktor Logneta Milan Ora. Prema njegovim riječima, trenutno vođenje logistike u preduzećima je sporo.
„Mi nemamo razloga da naše ekonomije ne budu brže, fleksibilnije, adaptabilnije. Logistika se u velikom dijelu regiona vodi kroz telefonske pozive. Tu su i imejl poruke i eksel tabele. To su alati na koje smo svi navikli. Digitalizacija logisitke znači ukidanje nepovezanih komunikacija i pretvaranje toga u jedan operativni, strukturirani model kojim možete upravljati, koji možete kontrolisati“, objasnio je Ora.
Digitalizacija, kako je objasnio, nudi kontrolu i predvidljivost.
„Kada pričamo o konkurentnosti ekonomije, uvijek govorimo o investicijama. Jako veliki dio konkurentnosti dolazi iz svakodnevne organizacije posla. Pitanje digitaliacije nije tehnološko pitanje, već i pitanje ko upravlja operacijama u kompaniji“, naglasio je Ora.
Iz ugla uspješnog preduzetnika na Forumu izvršnih direktora govorio je osnivač i vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan. Naveo je svoj primjer građenja preduzeća koje u Crnoj Gori posluje već tri decenije. Istakao je da ključ uspješnog poslovanja povjerenje koje potrošači imaju u Voli, pa je na forumu predstavio istraživanje koje to potvrđuje i koje je rađeno na uzorku od 1.537 punoljetnih ispitanika.
„41,6 odsto ispitanika prvo navodi Voli kada se pomenu hipermarketi ili supermaketi u Crnoj Gori. Voli marketi su prvi izbor za 42,3 odsto ispitanika. Voli marketi su i lanac u kojem 36,1 odsto ispitanika najčešće kupuje i koji imaju najveću dnevnu posjećenost od 33,3 odsto. 58,6 odsto ispitanika je kazalo da Voli marketi nude kvalitetne proizvode po povoljnim cijenama, a 57,3 odsto njih da u Voli marketima mogu brzo da obave kupovinu“, naveo je Bokan.
Vlastima je poručio da ne treba donositi odluke koje idu na štetu crnogorskoj privredi.
„Da li je radna ili neradna nejdelja? Ne možemo sa potezima da pustimo da nam markete otvaraju benzinske pumpe. I? Šta da prodajemo? Ne sigurno domaću proizvodnju. Ovo je kao da neko zabija tupi predmet u zdravu nogu. I dalje ne mogu da vjerujem da se donose takve odluke“, ukazao je Bokan.
Izazovi tek slijede kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju, poručio je Bokan.
Da je uspjeh privrede pod uticajem demografskih kretanja naveo je izvršni direktor agencije IPSOS Vladimir Raičević.
„U Crnoj Gori kao i u ostatku svijeta dominira osjećaj da zemlja ide u pogrešnom pravcu. Ekonomija i ekonomska kriza, nizak standard, niske plate. I onda novi red – kriminal, korupcija, nestabilnost. Ograničen je osjećaj napretka u domaćinstvima, 40 odsto građana kaže da je u prethodnih 12 mjeseci njihova ekonomska situacija ostala ista, 50 odsto građana kaže da se ekonomska situacija pogoršala posljednjih godinu“, ukazao je Raičević.
Teme Foruma izvršnih direktora bile su i ekonomija Crne Gore u globanom okruženju, investicije, kako mala ekonomija poput crnogorske može ostvariti veliki rast, te kako investitor postaje partner u transformaciji crnogorske ekonomije. Na panelima je bilo riječi i o digitalizaciji kao osnovi razvoja, ubrzanoj izgradnji i modernizaciji industrijskih kapaciteta.
0
