Svjetski dan kvaliteta obilježava se drugog četvrtka u novembru (Svjetskom mjesecu kvaliteta). Time se promovišu vrijednosti kvaliteta, podstiče razvoj i napredak organizacija, društva i pojedinaca. Istovremeno, proslavlja se i Evropska nedelja kvaliteta, čiji je fokus na podizanju svijesti javnosti, promociji i demonstraciji prednosti i značaja kvaliteta za konkurentnost širom Starog kontinenta.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Privredne komore dr Nina Drakić u uvodnoj riječi je naglasila da se pitanja kvaliteta ne tiču samo direktne proizvodnje, već i zaštite životne sredine, sigurnosti, informacione sigurnosti i upotrebe tehnologija koje štede resurse u proizvodnji.
"Kvalitet pruža podršku održivosti jer pomaže poslovanju i kompanijama da razviju poslovne modele koji uz inovativna rješenja tretiraju otpad, zagađenje, potrošačko društvo i slično, te tako preuzmu odgovornost za uticaj njihovih procesa, proizvoda i usluga na ljude i našu planetu", rekla je Drakić.
Kvalitet se uspostavlja u poslovnim sistemima i procesima, pomažući poboljšavanju rezultata organizacije kroz unaprijeđenje proizvoda i usluga. On u primjeni predstavlja metode skraćivanja vremenskih ciklusa, smanjenje troškova i poboljšanje procesa, proizvoda i usluga. Takođe, podrazumijeva obezbjeđenje treninga i obuka za postojeće i nove zaposlene, kao i mentorstvo sa ciljem podizanja efikasnosti i efektivnosti.
Prema riječima Drakić, ostvarivanje dobre konkurentske pozicije na tržištu danas zahtijeva kako stalna ulaganja u kvalitet proizvoda, odnosno njegovih karakteristika, tako i konstantno uvođenje inovacija u okviru proizvodnog ciklusa, što treba da rezultira i inovativnim osobinama datog proizvoda.
"Za održivost u dužem roku, mora postojati ravnoteža kontinuiranog poboljšanja kvaliteta i radikalnog poboljšanja kvaliteta, odnosno inovacija", kazala je Drakić.
Ona je apostrofirala da Privredna komora pridaje veliku važnost kvalitetu.
"Kvalitet je naše opredjeljenje koje donosi promjene u pristupu, navikama i svakodnevnom radu. Prilagođavanje stalnim promjenama uz praćenje inovacija i racionalno poslovanje je obaveza rukovodstva i zaposlenih u Komori", istakla je ona.
Privredna komora je, shvatajući značaj pokreta kvaliteta i standarda za uspješan rad i razvoj za tržišno pozicioniranje privrednih subjekata, u želji da kroz lični primjer to pokaže i dodatno pomoviše, i sama ispunila zahtjeve međunarodnog standarda ISO 9001 i sertifikovala sistem menadžmenta kvalitetom od 2007. godine. Komora je održala kontinutitet sertifikata i u poslednjoj je godini petog sertifikacionog ciklusa.
"Prepoznajaći značaj kvaliteta Komora će nastaviti da prati i informiše privredu o dešavanjima u ovoj oblasti", zaključila je Nina Drakić.
Moderator skupa, predsjednik Koordinacionog odbora za kvalitet prof. emeritus dr Milan J. Perović, istakao je da ne možemo biti zadovoljni infrastrukturom kvaliteta u Crnoj Gori, te primjenom standarda u preduzećima i ustanovama.
"Kvalitet je svuda – on predstavlja i osnovu za sistem menadžmenta zaštite životne sredine, bezbjednost informacija, uštedu i upravljanje energijom, te za niz drugih oblasti. Standardi su simbol reda i uređenosti, a njihovo neprimjenjivanje je osnov lošeg rada", rekao je Perović.
Prema njegovim riječima, bitno je širiti kulturu kvaliteta i svijest o potrebi toga. Loše stanje, tvrdi, proizilazi iz izostanka potrebe da se njeguje kvalitet.
"Moramo razumjeti da nam treba kvalitet ako želimo da preživimo. Neobaveznost standarda nas ne opravdava što ne radimo u skladu sa njima, jer ni preživljavanje nije obavezno", kazao je on, dodajući da nema kvaliteta u kompanijama ako izostaje u javnoj upravi.
Zaključuje da se mora uspostaviti sistem poslovne izvrsnosti.
"Sistem poslovne izvrsnosti mora biti predmet razvoja kvaliteta, kako u kompanijama tako i zemlji, a treba da ga prati i uvođenje nacionalne nagrade za kvalitet. Moramo da razvijemo školu kvaliteta koja će biti permanentna, masovna i obavezna po nekom osnovu", kazao je profesor, dodajući da bi bilo dobro ponovo pokrenuti časopis o kvalitetu.
Tokom okruglog stola prezentovani su pozitivni primjeri dobre prakse primjene standarda u kompanijma Mezon i Remid Vis – Mašinski centar.
Nikola Kovačević, izvršni direktor kompanije Mezon iz Danilovgrada, istakao je da je ovu uspješnu kompaniju od osnivanja vodio jedan poslovni kredo – odgovoran timski rad, kvalitet usluga i proizvoda, poštovanje usvojene dinamike izvođenja radova, te zadovoljstvo klijenata na prvom mjestu.
"Dobijanje sve većih i složenijih projekata zahtijevalo je bolju unutrašnju organizaciju i proširenje postojećih kapaciteta, kao i povećanje broja zaposlenih. Implementacijom standarda ISO 9001, razvili smo procedure rada, podijelili organizaciju na više sektora, a poseban značaj smo posvetili obukama", kazao je on.
Mezon je afirmaciju stekao kroz projekte elektrifikacije sela i ruralnih oblasti, izgradnje dalekovoda, baznih stanica, radova na javnoj rasvjeti i postavljanju svih tipova svjetlosne signalizacije. Mezon ima značajne reference na polju energetike, pogotovo u oblasti mjerenja gdje je bio angažovan na projektu unapređenja sistema mjerenja. Sarađuje i sa brojnim renomiranim evropskim kompanijama.
"Standardi su nam pomogli da definišemo procese i opišemo ih pomoću procedura i zapisa, te odredimo korake u procedurama i odgovorna lica za njihovu realizaciju. Mi imamo kontinuirano unapređenje sistema, uštedu vremena, a menadžmentu je puno lakše da upravlja procesima", istakao je Kovačević.
Ističe da se promijenilo i razmišljanje zaposlenih.
"Svima je lakše kada postoji kvalitetno planiranje i uspostavljeni jasni ciljevi koje je lako mjeriti sa planom i to dovodi do razvoja i unapređenja sistema", rekao je Kovačević, zaključivši da je implementacija standarda, prema njegovim riječima, učinila Mezon boljom organizacijom.
Slobodan Stanić, izvršni direktor Remid Vis – Mašinskog centra, predstavio je kompaniju koja se bavi proizvodnjom mašinskih elemenata i popravkom sklopova. Kako navodi, odnos prema kvalitetu predstavlja naviku i unapređenje ka nečemu što je bolje.
"Postizanje poslovne izvrsnosti u industriji moguće je ostvariti primjenom koncepta potpunog upravljanja kvalitetom ( TQM ) i primjenom integrisanog menadžment sistema (IMS)", kazao je Stanić.
Remid Vis odluke bazira na dugoročnoj filozofiji, čak i ako su na štetu kratkoročnih finansijskih ciljeva.
"Napravili smo kontinuirani tok svih procesa i svi problemi koji se pojave mogu se lako identifikovati. Procesi su kvalitetni, a ne brzi i izgarajući. Izgradili smo rutinu (kulturu) zaustavljanja kako bismo riješili probleme i uvijek dobili kvalitet iz prve ruke. Standardizovali smo radne zadatke i rutine koji se stalno unapređuju i poboljšavaju, stvarajući ugodnu atmosferu za rad bez stresa, a visual management uvijek koristimo da bismo istakli i pojasnili procese i obavještenja", rekao je Stanić.
Dodaje da kompanija ulaže u razvoj zaposlenih kako bi bili samostalni i lideri u procesima, da žive filozofiju preduzeća i budu mentori drugima. Cilj organizacije je da podstakne zaposlene na razmišljanje, i da obavljajući određeni zadatak imaju na umu njihov mogući uticaj na kvalitet, performanse i efektivnost sistema menadžmenta kvalitetom.
"Trudimo se da budemo organizacija koja uči kroz kontinuirana preispitivanja i kontinuirana poboljšanja", naglašava on.
O principima menadžmenta kvalitetom - finansijskim, ekonomskim i organizacionim benefitima njihove primjene govorio je dr Radoica Luburić.
"U cilju stalnog poboljšavanja svojih performansi, organizacijama se pruža prilika da na efektivan i efikasan način koriste principe menadžmenta kvalitetom. Prihvatanje ovih principa predstavlja stratešku odluku najvišeg rukovodstva, kojom se uspostavlja veza između efektivnog menadžmenta i ostvarivanja finansijskih, ekonomskih i organizacionih benefita", rekao je Luburić.
Prema njegovim riječima, ove benefite identifikuje najnoviji međunarodni standard koji tretira ovu problematiku, ISO 10014:2021, Sistemi menadžmenta kvalitetom – Upravljanje organizacijom radi postizanja kvalitetnih rezultata – Smjernice za ostvarivanje finansijskih i ekonomskih benefita.
Standard definiše finansijski benefit kao organizaciono poboljšanje izraženo novčanim izrazom, uz pojašnjenje da finansijski benefit treba da se realizuje kroz implementiranje isplativih procesa sistema upravljanja”. Ekonomski benefit, pak, definisan je kao benefit ostvaren efikasnom primjenom procesa i resursa sistema upravljanja radi stvaranja vrijednosti i poboljšanja zdravlja i ukupne vrijednosti organizacije i njenih relevantnih zainteresovanih strana.
Naglašava da su principi menadžmenta kvalitetom, i pojedinačno i ukupno, od kapitalnog značaja za organizacije, njen održivi uspjeh i reputaciju.
"Zajednički imenitelj svih benefita koji proističu iz njihove primjene jesu vizija, vrijednosti i iz njih proiznikla kultura organizacije. Pored brojnih i veoma značajnih benefita i sinergijskih efekata koje njihova primjena donosi organizacijama, posebno treba istaći njihov uticaj na promjenu načina razmišljanja u njihovom uspješnom vođenju, što generiše novi odnos prema odgovornosti, prema ciljevima, prema zaposlenima, prema drugim zainteresovanim stranama, kao i prema sve dinamičnijem, kompleksnijem i turbulentnijem okruženju", kazao je on.
Dodaje da novi način razmišljanja, spoznavanja i razumijevanja ne samo da obogaćuje i oplemenjuje postojeći način rada, već rađa i nova ponašanja i unaprijeđenu poslovnu kulturu, kao siguran put ka ostvarivanju održivog uspjeha organizacija, bez obzira na sve izazove i iskušenja.
Marija Raspopović, samostalna savjetnica u Sektoru za projekte Privredne komore, govorila je o značaju održivog razvoja i u tom smislu predstavila Mapu puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji. Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine je prepoznala važnost tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji. Kako bi podržala ovaj proces, Privredna komora je uz podršku UNDP i u partnerstvu sa kompanijama Deloitte i Circular Change započela izradu Mape puta. Publikacija finalnog dokumenta planirana je za april 2022. godine.
"Izradom Mape puta želi se stvoriti temelj tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji u zemlji, te doprinijeti smanjenju pritiska na životnu sredinu, jačanju sigurnosti distribucije sirovina, povećanju konkurentnosti, inovacijama, rastu, te stvaranju radnih mjesta u Crnoj Gori", kazala je Raspopović.
Ciljevi projekta su identifikovati potencijal cirkularne ekonomije za Crnu Goru, procijeniti prioritetne sektore, identifikovati barijere, te uključiti sve relevatne aktere u konstruktivan dijalog i kreaciju dokumenta Mape puta ka cirkularnoj ekonomiji.
Nakon sadržajnih izlaganja vođena je diskusija tokom koje su učesnici okruglog stola od prezentera dobili dodatna pojašnjenja i detalje koji se odnose na predstavljene teme.
