Prema rezultatima novog istraživanja “African Youth Survey”, četvrtina mladih Afrikanaca smatra da bi smanjenje američke razvojne pomoći moglo imati i pozitivne posljedice. Vjeruju da će manji priliv stranog novca natjerati afričke lidere da se ozbiljnije posvete rješavanju problema svojih država, umjesto da se oslanjaju na međunarodnu podršku.
Kako navodi Gardijan, najveći optimizam zabilježen je među mladima u Gani i Nigeriji, gdje je 41, odnosno 40 odsto ispitanika uzrasta od 18 do 24 godine ocijenilo da bi ovakav razvoj događaja mogao donijeti korist. Sličan stav dijeli i 37 odsto mladih u Liberiji, dok je 11 odsto ispitanika reklo da nije sigurno kakve će posljedice smanjenje pomoći imati. U istraživanju je učestvovalo gotovo 5.000 mladih iz 16 afričkih država.
Administracija Donalda Trampa početkom 2025. godine objavila je da ukida više od 90 odsto ugovora Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), čime je obuhvaćeno oko 60 milijardi dolara američke pomoći širom svijeta. Ta sredstva godinama su bila jedan od ključnih instrumenata za borbu protiv siromaštva, gladi i društvenih nejednakosti.
Sličnim putem krenule su i druge zapadne države. Velika Britanija, Francuska i Njemačka smanjuju izdvajanja za međunarodnu pomoć, a britanska vlada je najavila da će budžet za razvojnu pomoć do 2027. godine pasti sa 0,5 na 0,3 odsto bruto nacionalnog dohotka, što je najniži nivo otkad se vodi evidencija. Ujedinjene nacije preporučuju izdvajanje od 0,7 odsto.
Ivor Ičikovic, predstavnik južnoafričke porodične fondacije koja je naručila istraživanje, kaže da rezultati pokazuju kako mladi sve više zaziru od vlada koje su previše zavisne od stranog uticaja. Kako navodi, poruka mladih je jasna – afričke države moraju same preuzeti odgovornost za svoju budućnost i donositi odluke u interesu sopstvenih građana.
Afrika je danas kontinent sa najmlađim stanovništvom na svijetu. Prema podacima Ujedinjenih nacija, čak 70 odsto stanovnika subsaharske Afrike mlađe je od 30 godina, dok je prosječna starost stanovništva svega 19 i po godina. Procjenjuje se da će do 2030. godine više od 40 odsto svjetske omladine živjeti upravo u Africi.
“Naglo ukidanje sredstava USAID-a izazvalo je oštre reakcije humanitarnih i razvojnih organizacija. Zbog nedostatka novca zatvorene su brojne zdravstvene ustanove, uključujući porodilišta, a u pojedinim državama došlo je i do nestašice ljekova. Sve se to dešava u trenutku kada se agencije UN suočavaju s ozbiljnim finansijskim problemima, dok klimatske promjene dodatno pogoršavaju nestašicu hrane”, saopštava Gardijan.
Ipak, istraživanje pokazuje da gotovo polovina mladih Afrikanaca – njih 46 odsto – smatra da će gašenje USAID-a imati ozbiljne negativne posljedice po njihove zemlje. Kao najugroženiji sektori izdvajaju se zdravstvena zaštita i prevencija bolesti. Najveća zabrinutost zabilježena je u Mozambiku, gdje taj stav dijeli 76 odsto mladih, zatim u Keniji i Ruandi, sa po 63 odsto ispitanika. Oni smatraju da će posljedice najviše osjetiti najsiromašniji i najugroženiji slojevi društva.
Direktorica organizacije Adeso, Degan Ali, ocijenila je da je način na koji su sredstva ukinuta bio "krajnje neodgovoran i nehuman", ali ističe da je razumjela zašto dio mladih u tome vidi priliku za promjene. Prema njenim riječima, među građanima postoji osjećaj da međunarodna pomoć često narušava dostojanstvo ljudi, te da se novac ne ulaže tamo gdje je najpotrebniji. Sve je prisutnije uvjerenje da afričke zemlje imaju dovoljno kapaciteta da same odgovore na svoje izazove.
Ali smatra da mnogi vjeruju kako sredstva koja dolaze kroz međunarodne programe ne završavaju kod onih kojima su zaista namijenjena. Uprkos velikim ulaganjima u razvojni sektor, građani ne vide značajnije promjene u svakodnevnom životu. Istovremeno, mlađe generacije sve su politički angažovanije i spremnije da od svojih lidera traže odgovornost i konkretne rezultate.
Ona dodaje da mladi sve češće kao uzore biraju afričke lidere. Kao primjer navodi vojnog lidera Burkine Faso Ibrahima Traorea, koji sebe predstavlja kao zagovornika panafrikanizma i borca protiv zapadnog imperijalizma i neokolonijalizma. Njegova popularnost, kaže Ali, proširila se daleko izvan granica njegove zemlje.
"Traore je danas jedan od najpopularnijih lidera među mladima širom Afrike. U Najrobiju čak postoje minibusi koji nose njegovo ime. Mladi vjeruju da pokušava promijeniti jednu od najsiromašnijih država na kontinentu i da radi u interesu svog naroda. To ih dodatno podstiče da poruče kako Africi nije potrebna pomoć izvana, već odgovorniji i posvećeniji domaći lideri", navela je Ali.
Izvršna direktorica organizacije Near, Hibak Kalfan, ocijenila je da je gašenje USAID-a dovelo do zatvaranja brojnih projekata i organizacija širom Afrike, ali da je istovremeno otvorilo prostor za razmišljanje o održivijim modelima finansiranja. Kako ističe, pokazalo se koliko su organizacije civilnog društva godinama bile zavisne od bilateralne pomoći iz inostranstva, dok će budućnost razvojne pomoći zavisiti od raznovrsnijih i stabilnijih izvora finansiranja.
