Novi sojevi virusa cirkulišu Evropom od septembra ili oktobra. Mutacije u proteinu šiljka omogućile su virusu da brže ulazi u naše ćelije, a u isto vrijeme da se brže širi, ističe doktor Đikić.
“Upravo radi toga, iako virus nije opasniji, nije patogeničniji, on uzrokuje opasniju bolest kod ljudi jer ima više virusa u osobi i zato su ovi podaci iz Velike Britanije koji ukazuju da i kod novog soja je oko 35 odsto veća šansa da ljudi umru kad budu zaraženi tim sojem”, kaže direktor Instituta za biohemiju Univerziteta „Gete” u Frankfurtu Ivan Đikić.
U zavisnosti od imuniteta, svaki organizam različito reaguje na virus, pojašnjava Đikić. Oni koji su prebolovali koronu, zaštićeni su od tri do osam mjeseci. Najmanje pola godine otporni su i oni koji su primili vakcinu. To što su oni zaštićeni ne znači da ne mogu da prenesu zarazu, pa naučnici preporučuju da nastave da nose masku i drže distancu.
“Imate podatke da između šest i do 12 mjeseci traje jako dobar imunološki odgovor i zaštita, ali ono što je još nepoznato i tu moramo biti jako oprezni -koliko osoba koja ima i imunitet koliko ta osoba može djelovati kao kliconoša. To znači da u našem nosu i našem disajnom putu virus i dalje može biti i ako smo mi otporni na bolest, znači virus ne može ući u nas, ali ga možemo proširiti na druge osobe”, ističe molekularni biolog.
U borbi protiv koronavirusa, najvažniji faktor je vrijeme, kaže Đikić. Što prije počne vakcinacija stanovništva – bolje će se kontrolisati širenje i virus neće imati priliku da mutira u neke sojeve koji će biti otporni na vakcinu.
“Ako uspijemo u toku šest mjeseci vakcinisati 50 do 60 posto populacije, na taj način smanjujemo šansu virusu da se širi, umrežava i da u isto vrijeme ima mogućnost mutiranja. Znamo prema evoluciji, što je veći pritisak, tj. što je više ljudi vakcinisano, veća je otpornost na virus, taj virus zbog evolucijskog pritiska ima šansu da se brže mijenja i mutira i na taj način stvara otporne jedinke”, navodi Đikić.
Ohrabrenje i motivacija je, dodaje, činjenica da se virus može pobijediti.
“Ukoliko u prvoj polovini 2021. godine pravim mjerama, dovoljnim vakcinisanjem i onda dodatnim vakcinisanjem do jeseni 2021. godine, ako se budemo ponašali u redu, tada ćemo kontrolisati ovaj virus, spriječićemo broj umrlih vratićemo se u normalniji život i 2022. godina će nam biti godina normalnog povratka u obrazovanje, privredu, putovanja i sve ono što mi kao ljudi trebamo, a to su druženja”, kaže molekularni biolog.
U suprotnom, zaključuje Đikić, postojaće manja žarišta, što znači da će pandemija trajati još dvije-tri godine.To će teško izdržati ekonomija, a prije svega zdravlje ljudi.
