Profesor Jovović je na početku svog izlaganja istakao da je poglavlje poljoprivrede jedno od najkompleksnijih, ako ne i najzahtjevnije poglavlje pregovora sa Evropskom unijom.
- Program mjera Demokratskog fronta usaglašen je sa visokim kriterijumima evropskih integracija. U duhu je programskog načela Demokratskog fronta da se sve što je do sada pozitivno urađeno u Crnoj Gori, prihvati. Crna Gora je 2006 godine donijela strateški dokument za proizvodnju hrane i razvoj ruralnih područja a dvije godine kasnije donijela je nacionalni program kao instrument implementacije strategije. Ta dva dokumenta su visoko ocijenjena sa brojnih međunarodnih relevantnih adresa i to je bio dovoljan razlog da ta dva dokumenta budu i osnova programa kojeg danas ovdje predstavljamo. Ovaj program sadrži značajan broj mjera koje nijesu sadržane u nacionalnom programu a njihovo je uvođenje potrebno usljed sve većih izazova koje nameću klimatske promjene, zatim, promjena u zajedničkoj poljoprivrednoj politici koje se najavljuju za perio od 2014-2020. godine i kao izražene potrebe da se integracije crnogorske poljoprivrede što pšrije intenziviraju - kazao je Jovović.
On je istakao da program mjera DF snažno podržava koncept održivog razvoja crnogorske poljoprivrede i fokusiran je na 4 najvažnije oblasti: jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, politiku razvoja ruralnih sredina, harmonizaciju zakonodavstva i izgradnju institucija.
- Novo što ovaj program nudi je povećanje broja korisnika agrobudžeta i na tome će DF snažno insistirati, kao i na uspostavljanju Fonda namijenjenog za saniranje posljedica negativnih promjena klimatskih promjena. Štete nastale na taj način su neuporedivo veće nego što je to iznos agrobudžeta. Taj Fond će makar u početnoj fazi morati da ima oko desetak procenata ukupnog agrobudžeta. U okviru mjera je i afirmacija i razvoj tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda, što je, takođe, jedna nova mjera. Ističem važnost jačeg pozicioniranja nauke i inovacija kao odgovora na izazove globalnog zagrijavanja. To podrazumijeva da Biotehnički fakultet sa svojim ljudskim i tehničkim resursima koje posjeduje mora da bude kreator i jedan od ključnih nosilaca reformi crnogorske poljoprivrede. Primarni cilj ovog programa jeste da se intenziviraju reforme u crnogorskom agraru. Iako su donošenjem strategije 2006. godine započete reforme u skoro svom oblastima crnogorske poljoprivrede, njihova dinamika je nezadovoljavajuća. Na to nas upozorava i Brisel u svojim redovnim godišnjim izvještajima o napretku - ističe Jovović.
On je ocijenio da se kasni sa reformom agrara što se vidi iz sprovođenja Nacionalnog programa u toj oblasti.
- Nacionalnim programom proizvodnje hrane i ruralnih područja za 2012. predviđen je budžet na nivou od 30 miliona eura, od čega je oko10 miliona za ruralni razvoj. I onda je jasno da se sa skoro duplo manjim budžetom nije moglo izvršiti ono što je u programu bilo predviđeno - kazao je Jovović.
Najveći broj mjera koje DF planira namijenjen je razvoju ruralnih sredina i to kroz podizanje konkurentnosti, održivo gazdovanje resursima i unapređenje kvaliteta života na selu.
- Poljoprivreda je nekonkurentna zbog tehnološke zaostalosti, a podrška kapitalnim investicijama u proizvodnji i preradi je bitna za jačanje konkurentnosti. Podrška investicijama vodiće povećanje produktivnosti - istakao je Jovović.
DF smatra da treba uključiti mlade stručnjake u integracione procese, reporganizovati zadrugarstvo kako važnu polugu daljeg razvoja poljoprivrede, razvijati tržišnu infrastrukturu, jačati horizontalno i vertikalno povezivanje poljoprivrednih subjekata.
Jovović je istakao da sve te mjere zahtijevaju veću budžetsku podršku, jer je sadašnja po svim kriterijumima mala i među najmanjim u Evropi.
- Mora se obezbijediti kontinuirani rast budžeta u mjeri u kojoj će poljoprivreda moći da taj rast apsorbuje. Nizak nivo državne podrške neće obezbijediti dugoročno održiv razvoj poljoprivrede - ocijenio je Jovović.
On je naglasio da Crna Gora ima kapacitete da reformu poljoprivrede nastavi i sprovede do kraja, pod uslovom da se znanje kao jedan od naših najvažnijih resursa, bude maksimalno koristilo.Profesor dr Biljana Lazović je istakala da u voćarstvu Crna Gora ima samo dvije intenzivne kulture koje se nalaze na tržištu, dok su druge grane zastupljene ekstenzivno, u nekoj privatnoj radinosti.
- Oblast maslinarstva omogućava da mi sa svojim sortama budemo konkurentni. U svim granama imamo autohtoni materijal koji se može iskoristiti uz intenzivno ulaganje. Potrbno je ulaganje u plastenike, u kompletnu opremu koja će omogućiti povećanje proizvodnje, jer se ona odvija na maloj površini. Tendencija evropskog ulaganja u poljoprivredu je obezbjeđivanje uslova kvalitetnih za život na selu, jer ulaganjem u proizvođače obezbjeđuje se zaštita životne sredine, pošto se na održivi način koristi životna sredina, koriste resursi i tako omogućava određeni stepen samodovoljnosti. Treba ulagati u proizvodnju koja će zadržati stanovnike na selu. Značajno je učešće nauke i obrazovanja kao i činjenica da poljoprivredni proizvođač mora da ima jako puno znanja i o ekološkim uslovima kao i na kraju da bude dobar biznismen - istakla je Lazović.
Prof dr Branko Radulović je sumirajući priču o mjerama DF za poljoprivredu i ruralni razvoj kazao, da su Hrvati prije ulaska u EU za agrar i poljoprivredu izdvajali negdje oko 700 miliona eura, a Crna Gora negdje oko 16 miliona, što je u poređenju sa Hrvatskom 50 puta manje. On je istakao da je DF u svom programu naveo da će formirati Razvojnu banku i da će u njoj posebni dio biti tzv. Agrarna banka.
