Magnezijum je važan za stvaranje energije, kao i za zdravlje kostiju, srca i mozga, a nedovoljan unos može biti povezan sa umorom, grčevima i lošijim snom.
Magnezijum učestvuje u stotinama procesa u organizmu, uključujući rad srca, kostiju i mozga, kao i pretvaranje hrane u energiju. Preporučeni dnevni unos za žene od 19 do 30 godina iznosi 310 mg, a od 31. godine 320 mg, dok je za muškarce od 19 do 30 godina preporuka 400 mg, a nakon 31. godine 420 mg.
Nizak unos povezuje se sa dijabetesom, osteoporozom, migrenama i srčanim bolestima, iako je stvarni deficit kod inače zdravih odraslih osoba relativno rijedak.
Među znakovima koji mogu ukazivati na nedovoljan unos navode se:
- poteškoće tokom treninga,
- promjene raspoloženja,
- grčevi,
- tremor i trzaji mišića,
- stalni umor,
- povišen krvni pritisak,
- slabiji san,
- promjene u srčanom ritmu,
- slabije kosti i
poteškoće sa koncentracijom.
Mnogi od ovih simptoma mogu imati i druge uzroke. Kod neredovnog srčanog ritma, bolova u grudima, otežanog disanja, nesvjestice ili drugih naglih i teških simptoma savjetuje se hitno javljanje ljekaru.
Unos magnezijuma može se povećati kroz hranu poput sjemenki bundeve i čije, badema, špinata, indijskog oraha, kikirikija i sojinog mlijeka.
Kao praktični savjeti navode se dodavanje orašastih plodova i sjemenki u salate ili jogurt, izbor obroka sa pasuljem i povrćem umjesto mesa, manja porcija tamne čokolade sa orašastim plodovima, kao i zamjena rafinisanog hljeba i tjestenine integralnim varijantama.
Raznovrsna ishrana koja uključuje cjelovite žitarice, mliječne proizvode, voće, povrće, orašaste plodove, sjemenke i mahunarke može pomoći da se unese dovoljno magnezijuma.
