Ističe da je izjava ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića vrlo neodgovorna jer, kako kaže, Hrvatska ne iznosi nikakve teritorijalne zahtjeve prema Crnoj Gori.
Podsjetimo, Ibrahimović je juče, komentarišući izjave hrvatskih zvaničnika i insistiranje na pitanju razgraničenja na kopnu i moru, između ostalog, istakao da ova Vlada ni za kakve benefite neće odustati od teritorije Crne Gore.
Đenero smatra da je ovoga puta, kako navodi, ne samo marginalni, otvoreno eurofobni i rusofilni dio Vlade Crne Gore već i krug iz Pokreta Evropa sad ušao u opasnu političku igru koja bi mogla vrlo štetno uticati na Crnu Goru i njeno članstvo u Evropskoj uniji.
„Vrlo je neodgovorno kad ministar vanjskih poslova govori o tome da neće popuštati Hrvatskoj, jer Hrvatska ne iznosi nikakve teritorijalne zahtjeve. Hrvatska čak u ovom trenutku nije postavljala ni pitanje konačnog utvrđivanja granice na moru, nego poštovanja onoga što je zapravo crnogorska pravna tekovina i pravna baština stvorena od trenutka proglašenja nezavisnosti do danas“, naglašava hrvatski analitičar.
Prema njegovim riječima, u vrijeme ozbiljne proevropske administracije DPS-a i predsjednika Mila Đukanovića, nezavisnost Crne Gore međunarodno je priznata, između ostalog, i na osnovu toga što je tadašnja administracija prihvatila arbitražna mišljenja Badinterove komisije.
Đenero napominje da je Badinterova komisija definisala kopnene granice država nastalih raspadom bivše Jugoslavije kao bivše republičke granice.
„Nije moguće otvarati pitanje razgraničenja na Prevlaci, jer je Badinterovim mišljenjem jasno definisano da u nezavisnost države unose onu teritoriju koju su imale kao republike. Budući da je neupitno da je Prevlaka bila dio hrvatskog suvereniteta, bez obzira na to što je tamo postojala vojna instalacija, to znači da to pitanje danas nije moguće otvarati“, podvlači Đenero.
Kako pojašnjava, kad se povlače granice na kopnu, one se ne povlače tako da se Crnoj Gori osigura ulaz u Boku, već po principu da more pripada kopnu.
„Postoje jasna pravila razgraničenja. Ta pravila razgraničenja države mogu usvojiti same ili ih mogu prepustiti, na primjer, Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu. Izvrtanje priče i tvrdnja da Hrvatska zbog bilateralnih odnosa – to je prva teza, druga teza – blokira Crnu Goru nešto je što je izrazito neodgovorno. Crna Gora je u pregovaračkom okviru imala definisane kriterijume za otvaranje i za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Hrvatska samo insistira na tome da se unaprijed definisani kriterijumi primijene“, ukazuje Đenero.
Prema njegovim riječima, naći će se način da se neka pitanja koja nije moguće brzo i jednostavno riješiti riješe u periodu ratifikacije ili nakon uspostavljanja članstva, uz mehanizme kočnica.
„To neće biti problem, ali su problem principi. Bez jasnog deklarisanja da se Crna Gora i njena administracija obavezuju da prihvate i sprovedu obaveze koje su preuzeli, nije moguće govoriti o poštovanju načela zakonitosti i vladavine prava. Tu staju svi razgovori. O tome se jednostavno ne može razgovarati. To nijesu pitanja bilateralnih odnosa, već poštovanja pravne baštine koju Crna Gora unosi u Evropsku uniju“, poručuje Đenero.



64







