Građani Zapadnog Balkana nijesu odustali od demokratije, već kroz nove oblike građanskog otpora i društvene mobilizacije zahtijevaju odgovornije institucije, vladavinu prava i stvarnu mogućnost da utiču na odluke koje oblikuju njihovu budućnost. Studentski pokret u Srbiji i druge građanske inicijative pokazuju da, uprkos krizi povjerenja u institucije i tradicionalne političke aktere, postoji snažan potencijal za demokratske promjene i izgradnju pravednijih društava, poručeno je prilikom otvaranja regionalne konferencije „Demokratija između protesta i promjene – povjerenje, građanski otpor i novi oblici političkog djelovanja na Zapadnom Balkanu“, koji organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Dr Peter Hurrelbrink, direktor Regionalne kancelarije Fondacije Friedrich Ebert (FES), istakao je da se na Zapadnom Balkanu odvijaju značajni društveni procesi, obilježeni zahtjevima za vladavinom prava i novim oblicima građanskog angažmana.
„Imam sreću da boravim u regionu u trenutku kada se dešava nešto nevjerovatno. Sve zemlje Zapadnog Balkana tragaju za vladavinom prava i novim oblicima građanskog djelovanja. Studentski pokret u Srbiji predstavlja jedinstven primjer građanske mobilizacije koji nije moguće jednostavno preslikati u druge države, ali koji može biti inspiracija za društvene promjene širom regiona. Još ne znamo kako će se ti procesi odraziti na budućnost Srbije, ali je njihov značaj nesporan“, kazao je Hurrelbrink.
On je izrazio očekivanje da će konferencija otvoriti prostor za sadržajnu razmjenu mišljenja o ovim pitanjima, uz posebnu zahvalnost CGO-u na saradnji.
„Građani, dakle, nisu nužno izgubili vjeru u demokratiju. Izgubili su povjerenje u način na koji ona funkcioniše. Pitanje nije samo da li građani mogu da glasaju, već i koliko mogu da utiču na političke odluke između dva izborna ciklusa. Svjedočimo da građani nijesu izgubili ni interesovanje za politiku, već povjerenje u politiku i političke organizacije onakve kakve ih danas poznajemo. Novi pokreti ne dovode u pitanje samo političke aktere, već i tradicionalne modele političkog organizovanja“, kazala je Ivana Račić, programska koordinatorka Regionalne kancelarije FES-a.
Ona je ukazala i na to da demokratsko učešće nije jednako dostupno svim građanima, te da se pitanje političkog uticaja ne može odvojiti od ekonomskih i socijalnih okolnosti u kojima ljudi žive.
„Za nas u FES-u demokratija nikada nije bila samo pitanje slobodnih izbora i formalnog postojanja demokratskih institucija. Ona podrazumijeva stvarne mogućnosti građana da učestvuju u političkom odlučivanju. A te mogućnosti nisu jednake za sve. Ekonomska nesigurnost, društvene nejednakosti, nedostatak perspektive i osjećaj isključenosti utiču i na to koliko ljudi procjenjuju da politički sistem funkcioniše u njihovom interesu. Zato se za nas demokratsko učešće ne može odvojiti od socijalne pravde“, naglasila je Račić.
Da je upravo raskorak između demokratskih očekivanja građana i načina na koji institucije odgovaraju na njihova zahtjeve jedan od ključnih problema savremenih društava, ocijenila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a.
„Svjedočimo svojevrsnom demokratskom paradoksu – građani sve manje vjeruju institucijama, ali istovremeno, kroz različite oblike građanskog otpora i mobilizacije, pokazuju da još nijesu odustali od ideje da društvo može biti pravednije, slobodnije i bolje uređeno. Problem nije u tome što građani previše očekuju od demokratije, već što su se institucije previše navikle da pružaju premalo, a oni ne traže ništa što im demokratija već nije obećala – jednakost pred zakonom, odgovornost vlasti, dostojanstven život, efikasne institucije i mogućnost da utiču na odluke koje određuju njihovu budućnost“, poručila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a.
Govoreći o izazovima koji prate demokratske promjene, Uljarević je naglasila da odgovornost ne smije biti rezervisana samo za postojeće institucije i nosioce vlasti, već mora važiti i za nove političke aktere koji se pojavljuju kao nosioci promjena.
„Demokratija ne znači da treba da nađemo ljude kojima možemo bezrezervno vjerovati, već da treba da izgradimo institucije koje nam omogućavaju da ni od koga ne zavisimo bezrezervno. Zato demokratski kvalitet novih političkih aktera ne treba mjeriti samo njihovom hrabrošću da ospore postojeću moć, već i njihovom spremnošću da ograniče sopstvenu kada je osvoje. Jednako je važno da mi, koji smo podržavali demokratske promjene, zadržimo sposobnost da kritički preispitujemo one u koje smo polagali nade. Dosljednost demokratskim vrijednostima nekada zahtijeva i neslaganje sa političkim akterima koji su nam bliski“, zaključila je Uljarević.
Konferencija je okupila oko 60 učesnika iz akademske zajednice, nevladinog sektora, medija, institucija i diplomatsko kora, a u kroz
Kroz četiri tematske sesije i završni razgovor, uz učešće 18 govornika i govornica iz Crne Gore, regiona i Ukrajine, konferencija će otvoriti pitanja krize povjerenja u institucije i demokratskog legitimiteta, odnosa građanskih protesta i izbornih procesa, novih modela organizovanja društvenih pokreta i kolektivnog liderstva, kao i uloge kritičkog znanja, nezavisnih medija, kulture i građanske solidarnosti u oblikovanju društvenih promjena.








