Ispred SOBNOR-a Crne Gore ovaj slobodarski skup slobode pozdravio je i obratio se predsjednik SOBNOR Crne Gore, Radojica Radojević, koji je govorio o ovom značajnom dogadjaju.
“Danas smo na ovom časnom mjestuzajedno da obilježimo ovaj bolni dan 20. martkadaje prije 84. godine, od strane neprijateljskog rafala,mučki ubijen iz zasjede naš Budo u mjestu Crkvine kod Kolašina, dok je obilazio svoje jedinice sa kojima je učestvovao u Narodnooslobodilačkoj borbi. Ovdje smoda se poklonimo sjenima i djelu narodnog heroja Buda Tomovića, borca za slobodu, pravdu i ljudsko dostojanstvo i njemu u nezaborav na ovom mjestu položili smo cvijeće i odali dužnu počast”, kazao je Radojević.
Budo Tomović rođen je 21. septembra 1914. godine na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju na Cetinju, Podgorici i Nikšiću. Došavši na studije u Beogradu, podsjetio je Radojević, Budo se odmah uključio u studenski pokret u kome je radio za čitavo vrijeme studija.
“Borio se za jedinstvo studenskog pokreta i bio učesnik i organizator radničkih štrajkova i studenskih demonstracija. Član KPJ postao je 1935 godine. Poslije završenog pravnog fakulteta otišao je u Prag gdje je počeo da studira ekonomiju. Ali poslije završene druge godine studija, vlasti Kraljevine Jugoslavije nijesu mu dali pasoš za ponovni odlazak u Prag, zbog čega se vratio u rodni kraj i zaposlio kao advokatski pripravnik. Kao advokat u Podgorici često je zastupao i branio siromašne i to besplatno. Aktivno je učestvovao u radu SKOJ-a i KPJ. Bio je jedan od petorice urednika lista “ Glas Crne Gore” koji je tada pokrenut u Podgorici”, podsjetio je Radojević.
Budo Tomović je bio sekretar pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Crnu Goru i član pokrainskog komiteta KPJ za Crnu Goru, dok je na Šestoj konferenciji SKOJ-a izabran u članstvo Centralnog komiteta saveza komunističke omladine Jugoslavije.
“Budo je numorno radio na pripremama trinajstojulskog ustankau Crnoj Gori. Najveću aktivnost posvetio je omladini, tako da je njegovom inicijativom 1941 godine formirana Crnogorska narodna omladina. Na predlog Vrhovnog Komandanta Jugoslovenske armije, proglašen je za narodnog heroja 11 jula 1945 godine. Ljudske veličine, kakav je bio Budo, se ne smiju i ne mogu zaboravljati, ne samo od savremenika, već i budućih generacija. To su ljudi koji svjedoče o jednom vremenu i jednom narodu”, kazao je on.
Kako je dodao, Budo Tomović je bio veliki čovjek i moramo biti ponosni što je takav čovjek potekao sa ovih slobodarskih prostora Crne Gore.
“Koliko god budemo uradili da sačuvamo lik i djelo našeg Buda, da sačuvamo uspomenu na njega, to nikada neće biti dovoljno”, naveo je Radojević.
Prema njegovim riječima, prilikom svakog okupljana pored spomenika slobode iz naše slavne NOB-a, spomen bista i spomen obelježja, sa ponosom se prisjećaju prije svega onih koji ne žališe svoje živote i dadoše ih za slobodu svoga kraja i svoje zemlje.
“Naša je trajna obaveza i najmanje što možemo da uradimo je da nikada ne zaboravimo one koji su svoje živote ugradili za slobodu nšseg grada i naše domovine. Nadamo se da će časni i junački život narodnog heroja Buda Tomovića biti uzor mladim generacijama i naraštajima, a ova spomen bista će na ovom istom mjestu vječno ostati da nas na to posjeća. Neka vječno žive sjećanja na našeg Buda, i neka vječno žive sjećanja na našu slavnu NOB-u”, poručio je Radojević.
.
