EU očekuje od svih političkih aktera da zadrže zamah i ispune preostale obaveze, kazali su za "Dan" iz Delegacije Evropske unije
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori više puta je pohvalila napredak Crne Gore na evropskom putu, a jedan od najvažnijih koraka na tom putu, prema njihovoj ocjeni, bilo je usvajanje ustavnih amandmana. Ipak, iz ambasade EU podvlače da Crnu Goru čekaju ključne obaveze iz oblasti vladavine prava, među kojima je i formiranje Centralne izborne komisije, pa očekuju da i one budu ispunjene što prije i uz široku političku podršku.
Jačanje povjerenja u izborni proces i izborna administracija koja je funkcionalna i nezavisna od političkog uticaja neke su od stavki na kojima u kontinuitetu insistiraju u Briselu, a koje su direktno povezane sa ispunjavanjem završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, koja tretiruaju oblast vladavine prava. Crna Gora je usvajanjem izborne reforme napravila značajan korak ka profesionalizaciji i depolitizaciji izborne administracije, ali je ta reforma već duže od godinu samo mrtvo slovo na papiru. Naime, izmjenama zakona od prošlog ljeta predviđeno je da Državnu izbornu komisju zamijeni CIK, čime bi se, između ostalog, napustio model u kojem predstavnici partija maju presudnu riječ i smanjio prostor za izborne nepravilnosti. Međutim, nakon pet neuspjelih konkursa, CIK ostaje na čekanju. Iz Delegacije EU u Crnoj Gori ranije su iskazali očekivanje da će se ovaj posao završiti do kraja avgusta, ali kako od toga nema ništa, sada insistiraju da se sve obaveze koje se odnose na oblast vladavine prava ispune što prije.
"Pozdravljamo usvajanje najnovijih ustavnih amandmana, kao važan korak naprijed na evropskom putu Crne Gore. Preostale ključne obaveze u oblasti vladavine prava, uključujući uspostavljanje Centralne izborne komisije, izbor nedostajućih članova Sudskog savjeta i usvajanje drugog paketa ustavnih amandmana, treba brzo i odgovorno ispuniti, uz široku političku podršku. Potpuno funkcionalna Centralna izborna komisija važan je element demokratskih institucija Crne Gore i stoga bi trebalo da bude uspostavljena bez daljeg odlaganja. EU očekuje od svih političkih aktera da zadrže zamah i ispune preostale obaveze", kazali su za "Dan" iz Delegacije EU.
Međutim, tempo kojim se radi na formiranju Centralne izborne komisije nije obećavajući. Komisija koja je dobila mandat da bira i predlaže kandidate za novi instituciju za osam mjeseci rada sprovela je pet neuspješnih konkursa. U međuvremenu je, sa ciljem da Skupština do liste kandidata o kojima će se izjašnjavati dođe lakše, izmijenjen je zakon, ali novog javnog poziva za sastav CIK-a još uvijek nema. Prvi naredni koraci ka uspostavljanju CIK-a su raspisivanje konkursa za popunjavanje komisije za izbor članova i predsjednika, te javni poziv za same kandidate za CIK. Ipak, to je samo inicijalni korak i nije izvjesno da će CIK biti formirana odmah nakon toga. U slučaju da nadležne institucije budu efikasne, nova izborna administracija mogla bi da bude oformljena krajem sledećeg mjeseca.
Još jedno pitanje koje je otvoreno u susret formiranju nove institucije nadležne za izborne procese jeste i da li su izmjenama zakona kojima su promijenjeni uslovi za kandidate održani principi koji su garantovali da će Crna Gora dobiti profesionalnu i kredibilnu CIK. Upravo iz tog razloga jedan član Komisije za izbor predsjednika i članova CIK-a podnio je ostavku.
Javni poziv raspisuju danas
Nakon ostavke Dragana Koprivice iz NVO Centra za demokratsku tranziciju, komisija koja je trebalo da bira kandidate za predsjednika i članove CIK-a ostala je u okrnjenom sastavu i bez mogućnosti da odlučuje o potencijalnim kandidatima.
Od početka avgusta čekalo se da Administrativni odbor raspiše javni poziv kako bi se izabrao član tog tijela koji će zastupati civilni sektor, ali se kasnilo zbog godišnjih odmora zaposlenih u parlamentu. Raspisivanje konkursa iz Skupštine je najavljeno za danas, nakon što se na nadležnom odboru zvanično konstatuje ostavka Koprivice.
