Skupština opštine Herceg Novi jednoglasno je, na jučerašnjoj sjednici, usvojila zaključak da se Vladi Crne Gore uputi zahtjev da se kao član Komisije za poslove razgraničenja i utvrđivanja državne granice imenuje i predstavnik tog grada koga će lokalni parlament predložiti na nekom od narednih zasijedanja.
Taj je zaključak usvojen na prijedlog odbornika DPS-a Dejana Stojadinovića, nakon rasprave koja je održana o Informaciji o formalno-pravnom statusu poluostrva Prevlaka povodom razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske, a koja je u dnevni red novskog parlamenta uvršena na inicijativu Savjeta NVO Boke kotorske koga, između ostalih, čine organizacije Miholjski zbor, Obilić, Karađorđe, PMF Ostrog, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca iz Grblja, Udruženje ratova od 1990. godine Crne Gore i Boke, te Organizacije borac Narodnooslobodilačkog rata iz Herceg Novog, Kotora i Tivta.
Potpredsjednica SO Herceg Novi Dragana Stanišić na početku je rasprave, u ime predlagača, saopštila da pitanje statusa Prevlake za opštinu Herceg Novi nije samo pravno i bilateralno, već da je to, kako je rekla, tema od vitalnog značaja za stabilnost svakodnevni život i ekonomski razvoj grada.
"Evropski put ne smije i ne može značiti zapostavljanje vitalnih lokalnih i državnih interesa. Za Herceg Novi pitanje poluostrva Prevlaka i razgraničenje na moru nije samo tehničko i diplomatsko, već pitanje od suštinskog, privrednog, bezbjednosnog i istorijskog značaja za našu opštinu", kazala je Stanišić.
Dodala je da privremeni režim iz 2002. godine donio određenu vrstu stabilnosti, ali i opštinu Herceg Novi ostavio u stanju pravne i ekonomske neizvijesnosti. Zbog neriješenog statusa Prevlake blokirani su ogromni turistički i privredni potencijali ulaza u Bokokotorski zaliv. Naš akvatorijum, naši ribari i naša turistička privreda trpe zbog decenijskog statusa kvo – istakla je Stanišić.
U ime većine u Herceg Novom, Stanišić je vlastima u Podgorici i Zagrebu, kao i EU, poručila da zahtijevaju pravedno, trajno i održivo rješenje koje će uvažiti istorijske, geografske i pravne argumente koji idu u korist Crne Gore, Boke kotorske i Herceg Novog.
"Evropski duh nas uči dijalogu i kompromisu, a dobar komšija se prepoznaje po poštovanju tuđeg i jasnim granicama koje nas spajaju, a ne razdvajaju. Ulazak Crne Gore u EU ne smije biti opterećen otvorenim bilateralnim pitanjima koja se guraju pod tepih. Predlažemo da se u proces pregovora o konačnom razgraničenju, kroz mehanizme konsultacija, aktivno uključi i lokalna zajednica, kako bi se uobličila zajednička pregovaračka platforma koja štiti interese stanovništva. Mi najbolje znamo kako svaka odluka, donijeta za pregovaračkim stolom, utiče na svakodnevni život naših ljudi na Njivicama, u Igalu i duž čitave hercegnovske rivijere. Naš cilj je jasan. Želimo Herceg Novi u EU, ali sa jasno definisanim međusobnim obavezama i zaštićenim državnim i lokalnim interesima. Želimo da Prevlaka, umjesto simbola sporenja, postane tačka spajanja, zona saradnje i ekološki održivog razvoja na dobrobit građana sa obje strane granice. Nastavićemo da budemo konstruktivan partner u svim procesima, ali i nepokolebljiv čuvar dostojanstva i teritorijalnog integriteta našeg grada i naše države", zaključila je Stanišić.
Za riječ se prvi javio odbornik DPS-a Nebojša Kaluđerović naglašavajući da SO HN nema nikve nadležnosti da raspravlja o statusu Prevlake.
"Za ovo je zadužena Vlada koja, po Ustavu, vodi unutrašnju i spoljnu politiku. Ta Vlada je nedavno formirala Komisiju za razgraničenje i sve što se tiče Prevlake treba da ide tamo", rekao je Kaluđerović.
Istakao je i kako, kada je riječ o Informaciji o formalno-pravnom statusu poluostrva Prevlaka, odbornici ne znaju ni odakle ona dolazi, niti ko je potpisao.
Kaluđerović je podsjetio i da u članu 2 privremenog protokola iz 2002. godine piše da su strane potpisnice tog dokumenta saglasne da odredbe protokola, njegovi aneksi, kao i njegovo sprovođenje ni na koji način ne prejudiciraju razgraničenje između dvije države.
"Da je razgraničenje bilo moguće postići prije dvadeset i nešto godina, mi bismo ga potpisali. Ali nije bilo moguće iz raznih razloga. Kad i hoćemo li se dogovoriti sa susjednom državom najmanje zavisi od naše Skupštine i nas. Za to postoji Vlada, koja je za to jedina ovlaštena", poručio je Kaluđerović.
Replicirajući Kaluđeroviću, predsjednik novskog parlamenta i lider Novske liste Miloš Konjević ocijenio je da taj lokalni parlament treba da se bavi svim pitanjima od interesa za Herceg Novi.
"A Prevlaka je jako bitna za naš grad, kao i za ulaz u Boku Kotorsku", kazao je Konjević.
Za riječ se javio i predstavnik Novske liste Vojislav Ilić, objašnjavajući Kaluđeroviću da odbornici znaju kakve su njihove ingerencije, ali i da njihova odluka da se Informacija o statusu Prevlake uvrsti u dnevni red skupštinskog zasijedanja zapravo predstavlja „poziv na oprez“.
"Ja se čudim da vi, kao opozicija, nijeste ovo inicirali. U normalnim uslovima bi upravo opozicija, zbog bojazni za nacionalne interese, pokrenula pitanje Prevlake. Republika Hrvatska u ovom trenutku posjeduje veliki ucjenjivački potencijal i u znatno su boljem pregovaračkom položaju, tako da je ovo poziv na ozbiljan pristup, uz angažman domaćih i stranih eksperata iz oblasti pomorskog prava i međunarodnih odnosa. U suprotnom, može se izazvati velika i nemjerljiva šteta po interese naše opštine, Boke i države Crne Gore", kazao je Ilić.
Komentarišući zahtijev za učešće predstavnika opštine u pregovorima o razgraničenju, Ilić je objasnio da nemaju povjerenja u aktuelni sastav Komisije koja se bavi tim pitanjem i da, shodno tome, imaju pravo da traže da u njoj sklopu i jedan predstavnik lokalne samouprave koji prepoznaje njihove interese.
"Ministarstvo vanjskih poslova i Vlada formiraju Komisiju i u obraćanju javnosti traže određenu dozu diskrecije. Nama treba transparentnost, jer se radi o našim interesima. Moramo da znamo šta su naši zahtjevi i grdje su crvene linije. Razumijem da u diplomatiji mora postojati određena doza diskrecije, ali ljudi, ovo je naš interes, mi ovdje živimo i moramo da budemo obaviješteni", naveo je Ilić, konstatujući i kako u sastavu Komisije za razgraničenje ne postoji ni jedan ekspert za to pitanje.
Odgovarajući na izlaganje Konjevića i Ilića, Kaluđerović je objasnio da pregovarački proces ima svoja pravila i sve što, kako je kazao, treba da se uradi da bi se uopšte došlo do pregovaračke pozicije.
"Koja je onakva kakva ova država odluči. Podržao bih ideju da neko odavde bude član Komisije. Ova komisija je formirana za granice i ona će biti dopunjena stručnjacima koji se bave i pravom na moru. Ima i danas ovdje u ovoj sali bar dvoje ljudi koji su upoznati i od kojih je jedan proveo bar dva mjeseca u kotorskim arhivima da bi skupljao papire i dokumentaciju koja je volšebno nestala. Odnosno nije nestala, nego je jedan bivši predsjednik Crne Gore spakovao i s njom otišao u Beograd i ostavio sve prazno", ispričao je Kaluđerović.
Odbornik Ure Nikola Radman kazao je da kao građanin Herceg Novog ima veliku dilemu koja se, kako je objasnio, odnosti na to da li će tema Prevlake, iznešena na nivou lokalnog parlamenta, koristiti pregovorima o razgraničenju.
Radman je ocijenio da su pitanja razgraničenja veoma delikatna i da je saglasan sa stavom da Novljani i Bokelji moraju biti obazrivi i osluškivati šta se događa kad su pregovori o razgraničenju u pitanju. U tom kontekstu je odbornike Nove liste podsjetio da je njihov glavni koalicioni partner PES na čijem je čelu upravo premijer Milojko Spajić.
"A vi ste neinformisani. Ajde, molim vas, malo ozbiljnosti", zaključio je Radman.
Na navode Kaluđerovića da se, kada je riječ o Prevlaci, treba obratiti Vladi, odbornik liste „Novi pobjeđuje“ Zoran Lazarević odgovorio je kako je svako obraćanje na sjednici lokalnog parlamenta zapravo obraćanje Vladi Crne Gore i onima koji su odgovorni za spoljnu politiku države.
"Jedno od najtežih spoljnopolitičkih pitanja ove države je status Prevlake, tako da ne mislim da je ova tema višak. Kada bismo građane Novog pitali da li žele da o ovoj temi razgovaramo, mislim da bi velika većina rekla da ona zaslužuje da bude na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja", kazao je Lazarević.
Dodao je i da odbornici imaju pravo da kažu da sastav Komisije za razgraničenje ne smatraju najadekvatnijim.
Odbornik NSD-a Jovan Mićunović ocijenio je kako ne vidi razlog zašto bi bilo ko bio protiv inicijative koja je u interesu cijele države.
"Naša je potreba da budemo makar informisani i da donekle učestvujemo u procesu razgraničenja, ako znamo da Komisija broji više od 20 članova od kojih niko nije iz Herceg Novog", kazao je Mićunović.
Odbornik Demokrata Mirko Mustur istakao je da je moralna i svaka druga obaveza Skupštine opštine da o pitanju razgraničenja razgovara i da svoje stavove prenese Vladi.
"A obaveza Vlade je da uvaži ono što mi ovdje zaključimo", poručio je Mustir.
Odbornik NSD-a Mitar Kisjelica podsjetio je da je, na osnovu Protokola o privremenom režimu na Prevlaci iz 2002. godine, kopneni dio tog poluostrva pripao Hrvatskoj, a morski Crnoj Gori.
"Mi smo sada, kada je Hrvatska u dosta boljoj pregovaračkoj poziciji, u opasnosti da izgubimo i taj morski pojas. To bi ostavilo katastofalne posljedice za naš grad, tako da o ovom moramo da pričamo iako nikakve nadležnosti po pitanju razgraničenja nemamo. Tu smo da komuniciramo sa Vladom i da joj pošaljemo određene poruke", naveo je Kisjelica.
S druge strane, odbornik DPS-a Dejan Stojadinović smatra da se predstavnici većine u novskom parlamentu šale sa građanima tog grada.
"Vi danas ovdje pričate o vladinoj Komisiji, a svi imate predstavnike u toj Vladi. Šalite se jer pokušavate da, na jeftin način, prikupite poene. Prevlaka je svakako nešto što nas građane Novog treba da interesuje. S druge strane, znamo da to nije naša ingerencija. Znamo i da nas Vlada, odnosno tim koji bude pregovarao, ne može informisati o pitanjima koja imaju status diskrecije. Znači, mi ćemo sada tražiti da nas Vlada na svaka tri mjeseca informiše o onom što je strogo povjerljivo. Mislim da je ovo farsa. Saglasan sam da Herceg Novi treba da ima predstavnika u Komisiji, ali to se ne radi na ovaj način", rekao je Stojadinović.
Profesor Drago Šerović je, kao predstavnik Savjeta NVO Matica Boke, na kraju pojasnio da je jučerašnja sjednica novskog parlamenta peta koja se od 2002. godine, bavila temom Prevlake što, kako je ocijenio, predstavlja kontinuitet djelovanja u opštini Herceg Novi.
On je podsjetio na hronologiju događaja koji su prethodili sklapanju Protokola o privremenom režimu koji, kako je rekao, nije prejudicirao razgraničenje ni na kopnu ni na moru, a nakon koga je na Prevlaci podignuta zastava Hrvatske.
"Taj Protokol je i danas na snazi, a to znači da rješenje ni na kopnu ni na moru nije konačno. Sve je otvoreno. Nažalost, od najviših organa Republike Hrvatske sada čujemo da je razgraničenje na kopnu završeno i da je još preostalo na moru, što je apsolutno netačno", zaključio je Šerović.
