Odgovor na pandemiju korona virusa bio je pravovremen i adekvatan. Svi su djelovali vrlo koordinirano i efikasno. Sada predstoji veliki izazov kako prevladati predstojeću finansijsku krizu, a u tome važnu ulogu treba da odigraju inovacije i snaženje IT sektora – ocijenila je u razgovoru za Pobjedu ministarka nauke Sanja Damjanović.
Dugoročnije, prema riječima naše sagovornice, treba da se oslonimo na Strategiju pametne specijalizacije, dokument koji je naša Vlada, prva nakon država članica Evropske unije, usvojila prošle godine.
- Neophodno je da uz pomoć nauke i inovacija aktiviramo neke tradicionalne privredne grane na način da se kreiraju proizvodi veće vrijednosti, zajedno sa načinima da se efikasnije plasiraju kako na domaćem tako i na inostranim tržištima – istakla je Damjanović.
Digitalizacija
Zdravstveni sistem je, kako je naglasila ministarka, u svakom pogledu odgovorio izazovu, a važnu podršku dale su vojska i policija.
- Stručni ljudi su postavljeni na mjesta da donose odluke, podržani od šireg tima rukovodilaca državne uprave, premijera i svih relevantnih državnih organa i službi. Odlična komunikaciona kampanja učinila je da naši građani budu pravovremeno i adekvatno informisani. Pokazali smo se kao vrlo disciplinovano i odgovorno društvo kakvim sebe možda ponekad ne smatramo i ova situacija može da doprinese našem samopouzdanju kao društva sposobnog i spremnog da se suočava sa izazovima našeg vremena – istakla je Damjanović.
Kada je riječ o odgovoru na ekonomski udarac ove krize, koji će, kako je rekla naša sagovornica, da ima dugoročne posljedice, pokazalo se da postoji dosta dobra osnova da se digitalna transformacija privrede, ali i drugih domena života, poput obrazovanja, realizuje.
- Tek mali dio poslovanja, počevši od javne uprave pa do trgovine je digitalizovan, ali pokazalo se i da je jedan broj naših privrednika prilagodljiv i pretvara probleme u poslovne prilike. Na taj način moramo svi da funkcionišemo. Brojne nove inicijative na polju onlajn poslovanja su se vrlo brzo kreirale i usvojile u proteklom periodu, što će mnogima da otvori vrata ka novim poslovnim poduhvatima – ocijenila je Damjanović.
Sigurna je, kako je dodala, da imamo dovoljno znanja i sposobnosti za to.
- Neke od inovacija iznijete u periodu korona krize su platforme za onlajn učenje „UčiDoma“, komunikacione platforme o epidemiji „CoronaInfoCG“, nova rješenja ponuđena kroz hakaton „Coronathon.me“ za kreiranje kvalitetnih obrazovnih sadržaja „YouLearn“, onlajn trgovinu „Trguj.me“ i druge – navela je Damjanović.
I jedan broj inovativnih projekata koje su ranije podržali, kako je kazala, učestvuju u akciji Digitalna solidarnost, na primjer Proventum – digitalna kancelarija ili Talkini – platforma za onlajn sastanke i konsultacije.
- Sve su to načini kako da bolje i efikasnije podnesemo krizu i stvorimo novu vrijednost za našu privredu – rekla je Damjanović.
Dijaspora
Govoreći o značaju vrednovanja naučno-istraživačkog rada, koje je posebno došlo do izražaja u vremenu pandemije korona virusa kada brojni naučnici širom svijeta, pored ostalog, rade na otkriću vakcine, ministarka je rekla da ne vjeruje u mogućnost instant promjena naših navika ili šablona po kojima funkcioniše ne samo crnogorsko društvo, već svijet globalno.
- Ako se svi više otvorimo ka znanju kao izvoru boljitka, ako damo prostora da oni koji zaista poznaju svoj posao i koji su se u njemu dokazali ne samo na domaćem, nego i na međunarodnom terenu, ljudima koji zaista stvaraju kvalitet, nude rješenja i u stanju su da ih iznesu, vjerujem da će se tada i naše društvo i globalna zajednica polako mijenjati – poručila je Damjanović.
I naši naučnici u dijaspori postali su, kako je dodala, vrlo vidljivi javnosti tokom krize izazvane pandemijom korona virusa, a među njima, između ostalih, ima epidemiologa, imunologa, molekularnih biologa.
- Vjerujem da će neki od njih biti uključeni u projekte na temu korona virusa koje ćemo da podržimo – kazala je Damjanović i dodala da je u bazi naučne mreže Ministarstva nauke oko 300 članova dijaspore.
Naučna izvrsnost
Za konkurs Ministarstva nauke za naučno-istraživačke projekte, prema riječima naše sagovornice, postoji veliko interesovanje, kako za opšti dio, tako i za segment iz oblasti medicine i društvenih nauka, odnosno projekata koji će biti fokusirani na korona virus. Za ovaj poseban segment konkursa opredijeljeno je 200.000 eura.
- Zaključen je opšti dio konkursa na koji su prijavljena 62 projekta iz raznorodnih oblasti nauke. Vidimo veliku motivisanost i sve viši nivo kvaliteta projektnih prijava što nam je i bio cilj – kazala je Damjanović.
Slijedi, kako je najavila, proces međunarodne evaluacije, a očekuju da će biti projekata koji pomjeraju granice naučne izvrsnosti.
- Očekujem i da će biti projekata koji imaju praktičnu orijentaciju u smislu novih znanja primjenjivih u saradnji sa privredom i davanja impulsa privredi za kreiranje novih proizvoda i usluga, dodavanje vrijednosti i povećanje konkurentnosti – rekla je Damjanović.
Govoreći o segmentu istraživanja vezanih za korona virus kazala je da očekuju da dobiju projekte koji će dovesti do zaključaka i preporuka u domenu medicine i zdravstva, a na osnovu preživljenog iskustva i kliničke prakse.
- Očekujemo i projekte koji na interdisciplinaran način posmatraju ovu situaciju i nude nova znanja i razvojna rješenja za razičite grupe korisnika: Vladu i institucije, privredu i građane. Ova kriza se može posmatrati šire, kao krizna situacija uopšte što je interesantna istraživačka tema koja daje prostor za brojna kreativna rješenja – ocijenila je Damjanović.
Lokacija za Međunarodni institut dio Ćemovskog polja
Uticaj pandemije korona virusa nije zaobišao ni projekat uspostavljanja Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope, odnosno regionalnog centara za hadronsku kancer terapiju. Ministarka nauke objašnjava da su morali da otkažu dva događaja, ali su se, bez obzira na to, potrudili da održe planirani tempo rada u drugoj fazi - studije dizajna.
Planirana lokacija u Podgorici je, kako je rekla naša sagovornica, dio Ćemovskog polja preko puta Kombinata aluminijuma, što je i planirana poslovna zona grada.
- Imamo odličnu saradnju sa glavnim gradom koji je realizovao nekoliko administrativnih koraka, prevashodno vezanih za plansku dokumentaciju, koji otvaraju slobodan prostor za gradnju instituta. Iako tehnički uslovi još nijesu objavljeni, moramo početi sa pripremom svoje kampanje kako bismo je u vrijeme kandidovanja imali potpuno spremnu. Lokacija u Podgorici sa kojom optiramo za sada ima sasvim dobre uslove: prostranost, komunikacije, mogućnost razvoja zelene infrastrukture (solarna elektrana i drugo) – objasnila je Damjanović.
Ove godine zemlje Jugoistočne Evrope treba da ponude lokacije za Međunarodni institut za održive tehnologije.
Ministarka Sanja Damjanović kaže da je formirana ekspertska komisija koja radi na posebnom izvještaju koji će sadržati sve neophodne tehničke i administrativne uslove neophodne za izbor lokacije.
- Ovaj izvještaj će biti dostavljen vladama zemalja regiona. Odluka o lokaciji će uveliko biti politička i očekuje se niz sastanaka na ovu temu na najvišem političkom nivou. Nedavno je projekat dobio i zvaničnu političku podršku Vlade Švajcarske koja će pomoći u domenu naučne diplomatije – rekla je Damjanović.
Nada se, kako je istakla, da će zemlje regiona odlučiti o budućoj lokaciji početkom 2021. godine i dodala da je Švajcarska ponudila neutralni teren i medijaciju za ove sastanke.
- Vrlo važan korak je i moguće uključivanje projekta na Mapu puta evropskog strateškog foruma za istraživačku infrastrukturu (ESFRI Roadmap), koja objedinjuje projekte pan-evropske važnosti. Uz tim eksperata pripremamo aplikaciju, a rok je odgođen do septembra, što je povoljno imajući u vidu složenost procedure prijave i potrebu da se prethodno postignu važni politički dogovori – rekla je Damjanović i dodala da bi „to bio prvi slučaj da se jedan projekat iz Jugoistočne Evrope nađe na ovoj listi, što bi otvorilo vrata za buduća značajna finansijska sredstva iz EU fondova“.
Međunarodna saradnja
Science hub Udruženog istraživačkog centra Evropske komisije nedavno je donirao Crnoj Gori materijal za provjeru validnosti testova na korona virus. Ministarka nauke Sanja Damjanović kaže da su praktično svi instrumenti resora na čijem je čelu uključeni u međunarodnu saradnju koja je, prema njenim riječima, garant kvaliteta i jedinstvena prilika da se isprate moderni standardi i brzo usvoje savremena znanja i tehnologije.
- Pored bilateralnih razmjena savjeta u borbi protiv epidemije pružena je konkretna pomoć našim timovima u projektima za 3D štampu – kazala je Damjanović.
Evropska unija, kako je dodala, finansira 18 velikih tematskih projekata kroz program Horizont 2020, a organizovali su i pan-evropski hakaton za koji se, kako je naglasila, prijavilo i nekoliko timova iz Crne Gore.
