POBJEDA: Vojska Crne Gore aktivno je angažovana za vrijeme pandemije korona virusa. Koliki je njen značaj u ovoj i sličnim situacijama, kada se ljudi suočavaju sa nečim potpuno novim i nepoznatim?
DAKIĆ: Upravo u ovakvim, kritičnim situacijama, kapaciteti Vojske dolaze do izražaja. VCG je institucija koja i postoji da bi pomagala svojim građanima i državi u teškim momentima, a borba protiv korona virusa je upravo takav trenutak. Iako je ta prijetnja bila nova i nepoznata, zahvaljujući dobroj organizaciji i obučenom ljudstvu odgovorili smo uspješno svim izazovima koji su bili u našoj nadležnosti.
Samo podatak da su pripadnici Službe hemijsko, biološko, nuklearne odbrane (HBRNO) dekontaminirali preko 800 vozila i 570.000 metara kvadratnih površina govori o obimu angažo vanja, a to je samo dio urađenog. Naši pripadnici su danonoćno čuvali karantine, održavajući profesionalan odnos s građanima koji su se nalazili unutra, ali i izlazili im u susret kada god je bilo to moguće.
Takođe, period borbe protiv korona virusa obilježila je i bliska saradnja sa zdravstvenim institucijama, Crvenim krstom, s kojim smo dopremali pomoć i do najudaljenijih mjesta, brinući tako o najugroženijima u našoj zemlji. Činjenica da su naši pripadnici bili ,,na prvoj liniji” u borbi protiv korona virusa, bez ijednog zaraženog slučaja u našoj zemlji dokaz je njihovog profesionalizma i odgovornog ponašanja i poštovanja propisanih mjera.
Još jednom smo građanima pokazali da smo uvijek tu za njih, da mogu da računaju na Vojsku Crne Gore u svakoj situaciji. Siguran sam da smo opravdali njihovo povjerenje.
POBJEDA: Najavili ste povratak crnogorskih vojnika iz Avganistana do septembra. Kako danas, 10 godina nakon učešća naših vojnika u misiji ISAF i „Resolute Support” ocjenjujete njihov angažman?
DAKIĆ :Ponosan sam na sve pripadnike VCG koji su učestvovali u misijama u Avganistanu, jer su dostojno predstavljali Crnu Goru. S obzirom na to da je dogovor Vlade SAD i Talibana postignut, Alijansa planira fazno povlačenje trupa s teritorije Avganistana. Tako su se stekli uslovi da VCG povuče svoje pripadnike iz te zemlje. U misiji je trenutno 12. kontingent, a planiramo da i posljednji vojnik napusti Avganistan do septembra. Pokazali smo kako možemo da radimo ,,rame uz rame“ s kolegama iz najmodernijih svjetskih oružanih snaga, ne zaostajući po obučenosti i profesionalnosti, čak naprotiv.
Vojnička iskustva koja smo stekli u toj misiji, zatim prenijeli na jedinice Vojske Crne Gore, neprocjenjiva su, jer su naši pripadnici mogli da provjere i usavrše svoje znanje na terenu, u jednom izuzetno kompleksnom i izazovnom ambijentu.
Takođe, srećni smo jer smo u prilici da pomognemo narodu Avganistana da izgradi bezbjedniju i bolju budućnost.
Naravno, svjesni smo da kao mala zemlja imamo ograničen uticaj, ali svaki doprinos je korak naprijed za tu zemlju.
POBJEDA: Da li se planira učešće ili takoreći ,,preusmjeravanje” tih vojnika u neku drugu NATO ili EU misiju ili eventualno ojačavanje postojećih (KFOR, „Ojačano istureno prisustvo”)?
DAKIĆ : U svjetlu potpisanog sporazuma između avganistanskih Talibana i Vlade Sjedinjenih Američkih Država i planovima za smanjenje angažovanih koalicionih snaga u Avganistanu, Ministarstvo odbrane donijelo je odluku da se nakon završetka angažovanja 12. kontingenta Vojske Crne Gore ne upućuje sljedeći kontingent u misiju ,,Odlučna podrška“. U skladu sa donijetom odlukom u toku su organizacione i administrativne pripreme za njenu realizaciju.
Učešće u postojećim misijama se odvija planiranom dinamikom i u skladu sa odlukama Skupštine Crne Gore. Svaka odluka o proširenju mandata u postojećim misijama biće donijeta u saradnji sa koalicionim partnerima i u važećoj zakonskoj proceduri, koja podrazumijeva odluku Skupštine Crne Gore.
Napominjem da Vojska Crne Gore ostaje posvećena međunarodnim misijama, kako bi sa oružanim snagama savezničkih i partnerskih zemalja pružila doprinos očuvanju mira i stabilnosti u svijetu.
POBJEDA: Uskoro će biti obilježene tri godine od učlanjenja Crne Gore u NATO. Kako ocjenjujete usklađenost Vojske sa NATO standardima? Sto je postignuto, a što j oš treba da bude urađeno?
DAKIĆ: Prijem Crne Gore u NATO, 5. juna 2017. predstavljao je istorijski momenat i prekretnicu kada je u pitanju koncept odbrane Crne Gore. Naša država je dobila čvrst bezbjednosni oslonac i uvjerljivu garanciju kolektivne odbrane u krajnje kompleksnom, dinamičnom i nepredvidivom savremenom strateškom bezbjednosnom okruženju.
Istovremeno, sticanjem punopravnog članstva u NATO, Crna Gora je preuzela konkretne obaveze i odgovornosti. Kao pouzdan i odgovoran saveznik, Crna Gora se obavezala da svoje vojne sposobnosti razvija i da doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti.
Nakon priključenja Alijansi, glavni ciljevi Crne Gore bili su integracija Vojske u NATO komandnu strukturu, NATO strukturu snaga i obezbjeđenje doprinosa misijama i zadacima Alijanse u skladu sa NATO načelima i procedurama.
Da bi se postigli ovi ciljevi, Crna Gora je razvila Plan integracije Crne Gore u NATO koji je bio podržan NATO planom podrške, pod vođstvom Vrhovne komande savezničkih snaga za transformaciju i blisko koordinisan sa Vrhovnom komandom savezničkih snaga Evrope, združenim i samostalnim NATO komandama. Faza integracije uspješno je završena 23. jula 2019. godine, kada je u Podgorici i zvanično potpisana Deklaracija o završetku procesa integracije Crne Gore u NATO i od tog datuma Crna Gora samostalno održava i razvija svoje deklarisane sposobnosti.
U cilju obezbjeđenja vojnih sposobnosti i kapaciteta neophodnih za izvršavanje misija definisanih strateškim konceptom NATO, razvoj operativnih sposobnosti Vojske pratio je dinamiku implementacije „NATO paketa ciljeva sposobnosti”.
Osnovna svrha implementacije ciljeva sposobnosti je kvalitetna integracija u saveznički sistem razvoja odbrambenih sposobnosti nove države članice NATO, a u osnovi integracije je dostizanje potrebnog nivoa interoperabilnosti sa NATO.
Stoga je proces ratifikacije i implementacije NATO standarda u sastavima Vojske prepoznat kao vrlo značajan segment i glavna poluga implementacije ciljeva sposobnosti. Donošenjem Strateškog pregleda odbrane i Dugoročnog plana razvoja odbrane za period 2019 2028. harmonizovan je nacionalni i NATO proces odbrambenog planiranja, što predstavlja izuzetan napredak u procesu planiranja razvoja odbrambenih sposobnosti.
Strateškim dokumentima date su jasne smjernice za razvoj ukupnih odbrambenih sposobnosti i stvoreni ključni preduslovi za implementaciju NATO ciljeva sposobnosti. Izrađeni su i usvojeni detaljni i realni planovi za opremanje i modernizaciju Vojske.
U sklopu modernizacije Vojske, sa Vladom SAD zaključen je ugovor o isporuci 67 lakooklopljenih vozila marke „oshkosh“ model JLTV, a sa Ministarstvom odbrane Izraela potpisan je sporazum o nabavci daljinskih upravljivih oružanih stanica koje će biti sastavni dio oklopnih vozila.
Takođe, na osnovu sporazuma potpisanog sa Ministarstvom odbrane Republike Turske o vojno finansijskoj podršci Crnoj Gori u vrijednosti od 100 miliona turskih lira (oko 15 miliona eura), planirana je nabavka preko 80 teretnih vozila i autobusa, i određenog broja kontejnera za logističku podršku u terenskim uslovima.
Nakon nabavke tri helikoptera „Bell 412“ za potrebe Vazduhoplovstva Vojske, započeti su pregovori za nabavku četiri laka helikoptera tipa ,,Bell 505“ na osnovu važećeg memoranduma o razumijevanju sa Vladom Kanade.
Naravno, u narednom periodu moramo pronaći i odgovarajuće modele opremanja i modernizacije naše mornarice. Opremanje Vojske novim sredstvima predstavlja prioritet najvišeg nivoa kako bi jedinice Vojske dostigle zahtijevani nivo sposobnosti razmještanja, manevra, vatrene moći, mobilnosti, zaštite, a time i zahtijevani nivo interoperabilnosti za učešće u operacijama pod vođstvom NATO.
POBJEDA: Kada se može očekivati slanje vojnika u misiju u Irak? Da lije pandemija uticala na odluku?
DAKIĆ: Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane pomno prate i procjenjuju bezbjednosnu i situaciju s pandemijom korona virusa u Iraku, te će odluku 0 angažovanju donijeti kada se stvore uslovi za to. Važno je napomenuti da se pripreme i obuka za misiju realizuju kako je i planirano.
POBJEDA: U martu ove godine, jedan pripadnik VCG suspendovan je nakon učešća u litijama koje organizuje SPC. Da li je bilo još takvih slučajeva?
DAKIĆ : Pomenuti pripadnik je privremeno udaljen s dužnosti. Svi pripadnici Vojske Crne Gore dužni su da se ponašaju u skladu sa kodeksom, koji propisuje da službu vrše u skladu sa Ustavom 1 zakonom. Vojna profesija podrazumijeva specifičan način života, u službi države i njenih građana, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Bez obzira na lična politička uvjerenja, vojnik mora da bude neutralan i nepristrasan. Za bavljenje politikom nema mjesta u vojsci.
Svaki pripadnik Vojske Crne Gore predstavlja Vojsku i kada je van dužnosti i ne nosi uniformu, zbog čega je obavezno da se pridržava etičkih principa i, naravno, poštuje i voli svoju državu. Ranije sam već naglasio, to ću ponoviti neću dopustiti da se pripadnicima Vojske manipuliše u političke, vjerske, nacionalne i bilo koje druge svrhe.
Kako je svaki zakon, pa i usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti izraz političke volje, učešće na protestima bi bilo javno ispoljavanje svojih političkih uvjerenja, što nije dopušteno propisima.
Svako ponašanje koje se kosi s kodeksom i zakonom biće sankcionisano, kako je i propisano. POBJEDA: Da li očekujete da će biti potrebe za angažovanjem Vojske, ukoliko dođe do novih protesta i litija?
DAKIĆ: Vojska Crne Gore je institucija koja je organizovana kao odbrambena snaga koja brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju Crne Gore, u skladu sa Ustavom i zakonom o Vojsci Crne Gore i njen rad se nalazi pod demokratskom i civilnom kontrolom.
Dakle, VCG djeluje isključivo u okviru zakona i Ustava, gdje je jasno propisano kada, kako i po čijoj naredbi može biti angažovana. Napominjem, mi smo posvećeni i naš rad zasnivamo na zaštiti svih građana i države Crne Gore.
