Riječ je o teritoriji za koju kod nas mnogi vjerovatno i nijesu čuli – Autonomnoj pokrajini Bogenvil, koja se nalazi u sastavu Papue i Nove Gvineje.
Bogenvil obuhvata istoimeno i nekoliko susjednih ostrva na Pacifiku. Njihova ukupna površina nešto je manja od Crne Gore i iznosi oko 10 hiljada kvadratnih kilometara, uz populaciju od oko 370 hiljada ljudi.
Na Bogenvilu je 2019. godine održan referendum na kojem se 97,7 odsto birača izjasnilo za nezavisnost. I danas, čitavih sedam godina kasnije, postignut je dogovor o tome da poslanici u parlamentu Papue i Nove Gvineje 27. avgusta razmatra rezultate tog plebiscita.
U pitanju je napredak u relacijama, s obzirom na to da su odnosi Papue i Nove Gvineje i njene pokrajine dugo bili opterećeni posljedicama oružanog sukoba koji su vodili.
Upravo mirovnim sporazumom kojim je taj sukob okončan, predviđeno je da konačnu odluku o nezavisnosti Bogenvila mora donijeti parlament Papue i Nove Gvineje.
Predsjednik Bogenvila Išmael Toroama prošlih dana ponovio je kako rezultat referenduma predstavlja jasnu poruku građana i da proces postepenog postizanja nezavisnosti mora biti nastavljen. No, premijer Papue i Nove Gvineje Džejms Marape podsjetio je da je za potvrdu rezultata referenduma potrebna tročetvrtinska većina u parlamentu.
Pitanje je da li će te većine biti, a u slučaju da se dogodi – uslijedio bi tranzicioni period, odnosno fazni prelazak Bogenvila ka nezavisnosti. Ukoliko odluka parlamenta bude drugačija, Bogenvil će još neko vrijeme imati status autonomne pokrajine.
