Tanker Nacionalne naftne kompanije Abu Dabija gađan je raketom dok je jutros prolazio kroz Hormuški moreuz, saopštila je ta kompanija.
U saopštenju se navodi da nijedan član posade nije povrijeđen u incidentu i dodaje da je „situacija pod kontrolom“.
Portparol Iranske revolucionarne garde (IRGC), Sardar Mohebi, izjavio je da otvaranje Hormuškog moreuza zavisi isključivo od specifičnih iranskih uslova.
Naglasio je da ovaj potez ni na koji način nije povezan sa trenutnim pregovorima koji se vode s Omanom.
Kako prenosi iranska državna novinska agencija Tasnim, Mohebi je istakao ogromnu stratešku važnost ovog pomorskog prolaza za zvanični Teheran.
"Za nas, Hormuški moreuz nije samo ekonomski plovni put, već ključna komponenta naše geografske i strateške moći“, objasnio je Mohebi.
Portparol IRGC-a je u svom obraćanju bio veoma jasan kada je riječ o glavnim preprekama za deblokadu. Naglasio je da je otvaranje ovog ključnog globalnog plovnog puta direktno uslovljeno ponašanjem Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Kako bi se situacija normalizovala, Vašington, prema njegovim riječima, mora u potpunosti prihvatiti sve iranske uslove i odmah prestati s miješanjem u regionalne pregovore na Bliskom istoku.
"Kad god Amerika prihvati iranske uslove, Hormuški moreuz će definitivno biti otvoren“, kategorično je zaključio Mohebi.
Načelnik Združenog štaba američkih oružanih snaga, general Dan Kejn, u privatnim razgovorima posljednjih sedmica izjavio je da je Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) potrebna distanca od rata s Iranom, prenosi CNN pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
General Kejn je, kako se navodi, izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog trenutne strategije, vjerujući da bi vojne opcije koje se trenutno razmatraju mogle imati kontraefekat.
Prema njegovom mišljenju, malo je vjerovatno da će administracija ostvariti svoje ciljeve oslanjajući se isključivo na vazdušne napade.
Izvještaj američkih medija ukazuje na to da Kejn nije usamljen u ovakvom stavu, te da nije jedini zvaničnik administracije koji smatra da se SAD trenutno nalaze na ključnoj raskrsnici kada je riječ o ratu.
Zbog zabrinutosti oko daljeg razvoja situacije, general je o mogućnosti povlačenja, odnosno promjene pristupa, već razgovarao s najvišim zvaničnicima i ključnim savjetnicima američkog predsjednika.
Prema navodima CNN-a, ove razgovore vodio je s potpredsjednikom SAD-a Džej Di Vensom, direktorom CIA-e Džonom Retklifom i državnim sekretarom Markom Rubiom.
Ovakva saznanja sugerišu da unutar samog vrha američke administracije postoje ozbiljne debate i preispitivanja o tome kako dalje voditi politiku i vojne operacije prema Iranu, a da pritom Sjedinjene Američke Države ne uđu u dublji sukob bez jasne izlazne strategije.
Liban i Izrael usaglasili su užu listu zemalja koje bi mogle da pošalju trupe radi nadzora i provjere razoružavanja Hezbolaha u okviru sporazuma posredovanog Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), izjavio je libanski zvaničnik za Rojters.
On nije želio da otkrije koje se zemlje nalaze na listi niti koliko ih ima, navodeći da će SAD odlučiti koje će države biti angažovane, a moguće je da ih bude više.
Lista je sastavljena tokom razgovora Libana i Izraela održanih ove nedjelje u Ambasadi SAD u Rimu, u okviru pregovora o sprovođenju sporazuma od 26. juna, kojim se predviđa postepeno povlačenje izraelskih snaga iz Libana u zamjenu za razoružavanje Hezbolaha, uz provjeru treće strane.
Hezbolah nije učestvovao u sporazumu i odbio je da se odrekne svog naoružanja.
Libanski zvaničnik rekao je da je Bejrut odbio raniji predlog da privatne bezbjednosne kompanije budu angažovane kao nezavisni nadzornici procesa razoružavanja, ističući da se sada razmatraju isključivo države.
Prema njegovim riječima, još treba dogovoriti način rada stranih snaga, njihov broj i odnos sa libanskom vojskom. Kao moguća opcija razmatra se njihovo uključivanje u mirovnu misiju UN u Libanu (UNIFIL), za šta bi bila potrebna nova rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.
Razgovori nisu doveli do dogovora o narednom području iz kojeg bi se izraelske snage povukle kako bi kontrolu preuzela libanska vojska. Bejrut je predložio gradove Bint Džbeil i Kijam na jugu Libana, koji su teško pogođeni izraelskim napadima.
Sljedeća runda pregovora zakazana je za početak septembra.
Sedma runda pregovora između Izraela i Libana, održana je u Rimu uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Prema izvoru iz libanskog predsjedništva, Liban je insistirao na prelasku na nove oblasti, dok je izraelska strana tražila da se najprije završi provjera situacije u dvije početne "pilot-zone" prije nego što se razgovori nastave na sljedećoj lokaciji, navodi Al Džazira.
Portparol američkog Stejt departmenta ocijenio je pregovore kao "pozitivne" i rekao da su dve strane sada "mnogo bliže" proširenju pilot-projekta i njegovom sprovođenju.
Izrael, kako se navodi, insistira da treće zemlje prethodno provjere da li su područja iz kojih bi se izraelske snage povukle oslobođena pripadnika libanskog militantnog pokreta Hezbolaha i njegove infrastrukture.
Prema navodima katarske televizije, Italija se pominje kao jedan od glavnih kandidata za obavljanje te uloge.
U središtu razgovora ostaju pitanja bezbjednosnih garancija, uloge libanske vojske, budućeg statusa područja na jugu Libana i mehanizama nadzora nad sprovođenjem dogovorenih obaveza.
