Prema rang listi korisnika/ca naknade dijela troškova zakupnine Glavnog grada, žena korisnica subvencija ima 145, a muškaraca duplo manje, 71, saopštili su iz Centra za ženska prava (CŽP).
Kako ističu, broj prijavljenih na javni poziv je tek 1,4% od ukupnog broja podstanara/ki u Podgorici, koji se procjenjuje na više od 15000 (istraživanje Udruženja postanara ‘Moj dom’,2024.godina).
„Ipak, ove brojke upozoravaju na trendove ozbiljnijih razmjera gdje su žene, a pogotovo majke koje samostalno brinu o djeci, ekonomski posebno ranjiva grupa, često bez sopstvenog krova nad glavom. Ove tvrdnje potkrepljuje SILC 92021) koji pokazuje da su najugroženije siromaštvom osobe u domaćinstvima sa jednim odraslim i najmanje jednim zavisnim djetetom (47,4%) i djeca mlađa od 18 godina (30,5%)“, navode iz CŽP.
Kako su ukazali, kada se ovi podaci sagledaju u odnosu na godišnjustatistiku o razvodima, koja pokazuje da je 59,3% razvoda u 2024. uključivalo djecu, te da su djeca u 62,8 % slučajeva povjerena majkama ( u 6,5 %očevima, au 16,4% i ocu i majci), sasvim je, kažu, jasno da su domaćinstva žena sa zavisnom djecom izložena riziku od siromaštva znatno više nego što to sugerišu zvanični statistički podaci o stopi siromaštva.
„Ova tvrdnja dodatno se potvrđuje podacima o velikom broju očeva koji ne izmiruju alimentaciju. Pored navedenog, imovinska nesigurnost žena, izražena kroz svega 36% stambenih nekretnina u njihovom vlasništvu, otkriva duboku patrijarhalnost u običajima nasljedjivanja, ali i nerazvijene politike rada koje i dalje više valorizuju mušku u odnosu na žensku radnu snagu. Crna Gora uporno zanemarije razliku u primanjima izmedju muškaraca i žena, za rad iste vrijednosti, koja dostiže čak 21%“, poručili su iz Centra.
Oni navode da je posljedica imovinske nemoći žena i u ograničenim mogućnostima za pokretanje svojih biznisa ili pristup finansijama, pa tako podaci Centralne banke upozoravaju da učešće ženskih mikro, malih i srednjih preduzeća u ukupnoj strukturi odobrenih kredita je svega 17,18%.
„Iako afirmativna u smislu podrške ženama podstanarkama, rang lista Glavnog grada mora biti alarm za najhiatnije revidiranje i unaprijednje rodnih politika u oblasti stanovanja, socijalne zaštite, rada i finansija, na lokalnom i nivou države“, kazali su.
S tim u vezi, podjsetili su na inicijativu Centra za ženska prava o socijalnom stanovanju za žene koje su preživjele nasilje, koja je rezultiralaSporazumom o saradnji s Glavnim gradom, potpisanim 2020.godine.
„Apelujemo na rukovodstvo Glavnog grada da razmotri predloženi model saradnje, ali i druge važne incijative usmjerene na prava građana na stan, poput one koju je nedavno predložila Unija samostalnih sindikata za izgradnju stanova u vlasništvu države“, zaključili su iz CŽP.
