No, danas je Vlada Crne Gore objavila autorsko obrazloženje vizuelnog identiteta. Podsjetimo, autorka je Darja Bajagić, koja je rad ustupila besplatno.
Ona ističe kako rimski broj XX, koji je jedan od ključnih segmenata vizuelnog identiteta, simobilzuje i istorijski kontinuitet.
"Zasnovala sam vizuelni identitet povodom obilježavanja 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore na rimskom broju XX, koji označava period od 2006. do 2026. godine. Ovakav zapis omogućava jasno i univerzalno čitanje jubileja, uz upućivanje na istorijski kontinuitet ovog prostora, uključujući Duklju (Doclea), jedno od značajnih rimskih središta na teritoriji današnje Crne Gore. Oblik „XX“ ne funkcioniše kao tipografski znak, već kao konstruktivni okvir koji nosi cjelokupnu kompoziciju. Dva slova X oblikovala sam kroz stabilnu i uravnoteženu geometrijsku strukturu, zasnovanu na preciznim presjecima i čistim linijama, bez ornamentalnih elemenata", navela je ona.
46Grb kao ključni simbol suvereniteta
Presjek dva rimska broja formira centralni prostor u kojem je pozicioniran državni grb, kao ključni simbol suvereniteta.
"Grb nije dekorativni element, već nosilac značenja unutar same kompozicije, stabilizovan u centralnom prostoru koji dodatno naglašava institucionalnu čvrstinu i kontinuitet. Presjek dva slova X može se čitati i kao mjesto susreta prošlosti i savremenog trenutka, iz kojeg se formira stabilan državni identitet. Kompozicija je postavljena tako da se vizuelni tok kreće dijagonalno, od 2006. godine u donjem lijevom uglu ka 2026. u gornjem desnom, čime se uspostavlja jasan osjećaj kretanja unaprijed", dodala je ona.
Ta uzlazna linija, kako dodaje, funkcioniše kao vizuelna osa napretka i razvoja.
"Paralelne linije dodatno pojačavaju osjećaj kretanja, stvarajući ritam i kontinuitet unutar kompozicije, dok se u presjeku dva slova X formira unutrašnji oblik strelice, koji dodatno naglašava usmjerenost ka budućnosti. Kolorit je preuzet iz državne zastave i državnog grba, u crvenoj i zlatnoj boji, čime se identitet čvrsto veže za postojeći vizuelni jezik države, bez uvođenja novih simboličkih elemenata. Ovo rješenje ima za cilj da na jasan i dostojanstven način obilježi dvadeset godina obnovljene nezavisnosti, uz afirmaciju kontinuiteta, stabilnosti i daljeg razvoja Crne Gore", ističe Bajagić.
Rad autorke ispratio i New York Times
Inače, autorka je iz Podgorice, a magistrirala je na Yale University School of Art, kao prva osoba koja je tamo završila postdiplomske studije.
"Moj rad je predstavljen na više od 100 međunarodnih izložbi, uključujući samostalno predstavljanje Crne Gore u okviru nacionalnog paviljona na Venecijanskom bijenalu (60. Međunarodna izložba umjetnosti, 2024), gdje je paviljon Crne Gore uvršten među deset najzapaženijih te godine. Takođe, moj rad je bio predmet međunarodnog medijskog praćenja, uključujući The New York Times, a trenutno sam predstavljena od strane galerija u Njujorku, Parizu i Oslu", navela je ona.
Istakla je kako je imala naročitu želju da doprinese obilježavanju 20. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore.
"Povodom obilježavanja ovog jubileja, željela sam da, kao umjetnica čiji je rad međunarodno prisutan, doprinesem obilježavanju ovog važnog državnog datuma. U tom duhu, u martu 2026. godine odlučila sam da državi Crnoj Gori doniram autorsko idejno rješenje logotipa, koje ustupam bez naknade kao lični i profesionalni doprinos obilježavanju dvadeset godina savremene crnogorske državnosti", zaključila je Bajagić.
