Od prvog januara ove godine počinje primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj. Pokušaji da Crna Gora bude oslobođena ove obaveze, odnosno da primjena iste bude odgođena, nisu urodili plodom, i to će za naš elektroenergetski sistem biti veliki izazov, sa kojim se borimo, zajedno, i mislim da smo na putu da se izborimo, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić povodom primjene posebne take za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj.
Nova Uredba, koju je pripremilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, tretiraće ovo pitanje na način da se nacionalni sistem trgovanja emisijama usaglasi sa evropskim, što će svakako biti izazov za našu najveću nacionalnu energetsku kompaniju, Elektropriredu Crne Gore.
“I pored toga, siguran sam da uz strateški koncipiran održivi razvojni put možemo zajedno ovaj udarac na privredu da prevaziđemo”, kazao je Ćulafić.
Kako je objasnio, ideja je da se novac, koji će od početka ove godine Fond za zaštitu životne sredine (Eko fond) prikupljati od Elektroprivrede Crne Gore, kroz formiranje novih programa na osnovu jasno definisanog plana razvoja elektroenergetskog sektora, vraća u sistem putem zelenih novih projekata, na kojima će MERS, EPCG i Eko fond, dominantno raditi.
“Dakle, model koji smo pripremili će najveći izazov za naš elektroenergetski sistem, a time i za našu ekonomiju, a to su usklađivanje nacionalnog ETS-a (nacionalni sistem trgovanja emisijama) sa EU ETS-om (evropski sistem trgovanja emisijama), kao i CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), odnosno porez na izvezenu električnu energiju proizvedenu iz uglja, pretvoriti u novi snažan ekonomski impuls u okvirima Crne Gore, i ubrzaće investiranje u zelene tehonologije, odnosno u projekte koji će značiti konkretnu zelenu tranziciju”, kazao je Ćulafić.
“Pojednostavljeno rečeno: desetine miliona eura, koje bi EPCG gubila neusklađivanjem nacionalne cijene emisionih kredita sa cijenom u EU, odnosno koje bi država Crna Gora gubila primjenom CBAM-a, što bi ugrozilo našu konkurentnost na tržištu, slivaće se u Eko fond, koji će, uz prethodno odobrenje od strane MERS-a, tim istim novcem finansirati nove, održive, zelene projekte. Dakle, zaokružen sistem na dobro životne sredine, zdravlja i ekonomije”, ističe Ćulafić.
Kako je naglasio, uredba koja je pripremljena je još jedan, vrlo krupan, korak ispunjavanja naših obaveza iz Poglavlja 27, i potvrda da Novu, 2026. godinu, počinjemo radno i pozitivno.
“Ovo je tačka spajanja energetike i ekologije, balansa između očuvanja životne sredine i korišćenja prirodnih resursa, ali i potencijal našeg zajedničkog truda”, zaključio je Ćulafić.
