“Prošlo je gotovo osam mjeseci otkako je otkazana rasprava o korigovanom tekstu izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Podsjećamo, nacrt izmjena vraćen je na doradu uz veliki pritisak nevladinog sektora zbog predloženih restriktivnih rješenja koja su predstavljala nekoliko koraka unazad u pogledu transparentnosti rada državne uprave. Od marta ove godine očekuje se nastavak rasprave o korigovanom tesktu, dok, u međuvremenu, organi nazaduju u pogledu objavljivanja informacija od javnog značaja, što samo ukazuje da se Vladi nije žurilo ka definisanju ovih pitanja, te da je skrivanje informacija od javnog značaja pogodovalo njenom načinu rada i interesima odlazeće vlastI”, navodi se u saopštenju.
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), kako kažu, analizirao je transparentnost rada ministarstava, organa državne uprave i javnih preduzeća u ovoj godini.
“Svi navedeni subjekti su u obavezi da, u skladu sa važećim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, proaktivno na svojim internet stranicama objavljuju 11 vrsta informacija: vodiče za pristup informacijama, javne registre, programe i planove rada, izvještaje o radu, strateška dokumenta, nacrte zakona, ugovore i akte o raspolaganju finansijskim sredstvima, spisak državnih službenika i namještenika, spisak javnih funkcionera, rješenja od značaja za treća lica, informacije kojima je odobren pristup”, dodaje se u saopštenju.
Kako su rekli iz CRNVO, podaci iz analize ukazuju da nijedan subjekat ne ispunjava u potpunosti ovu zakonsku obavezu.
“Konkretno, nijedno ministarstvo, državni organ ili javno preduzeće ne objavljuje proaktivno sve zakonom propisane informacije. Najmanje su transparentna javna preduzeća, od kojih značajan broj čak nema ni internet stranicu, koja je preduslov za objavljivanje informacija.
Kada su u pitanju ministarstva, informacije koje se najčešće objavljuju su program i plan rada, kao i spisak javnih funkcionera sa njihovim zaradama. Ove podatke objavljuje 14 od 16 ministarstava. Informacije koje se najređe objavljuju su nacrti i prijedlozi zakona, koje su na adekvatan način, u posebnim rubrikama, objavila svega četiri ministarstva”, ističe se u saopštenju.
Kod organa javne uprave najtransparentnija je, kažu, Poreska uprava koja je objavila 9 od 10 vrsta informacija za koje je propisana zakonska obaveza.
“Dva organa koja nijesu proaktivno objavila nijednu zakonom propisanu vrstu informacije su Uprava za igre na sreću i Uprava za nekretnine. Preduzeća u većinskom državnom vlasništvu pokazuju zabrinjavajuće negativne trendove transparentnosti i javnosti rada. Čak 6 javnih preduzeća ne posjeduje internet stranicu. To su: Gornji Ibar, Šumarsko preduzeće, Business Montenegro, Montepranzo-Bokaproduct, Castello Montenegro i Radoje Dakić. Osim njih, nijednu informaciju za koju su obavezni Zakonom proaktivno nijesu objavili ni: Novi duvanski kombinat, Plantaže, Institut Simo Milošević, Ulcinjska rivijera, Montenegro Airlines, HG Budvanska rivijera, Institut crne metalurgije, Barska plovidba, Marina Bar, Crnogorska plovidba, Crnogosrski operator tržišta električne energije, Montenegro Bonus, Radio-difuzni centar, Plodovi Crne Gore, Jadransko brodogradilište Bijela, Project consulting. Samo 1 preduzeće je proaktivno omogućilo dostupnim svoje javne registre i evidencije, kao i strateška dokumenta”, kažu iz CRNVO.
Podaci pokazuju da većina subjekata (ministarstava, organa državne uprave i javnih preduzeća) uskraćuje javnost za ključne informacije iz njihovog polja djelovanja. Takođe, ne postoji podatak da je bilo ko snosio odgovornost za ovako drastično nepoštovanje zakona. Upravo zato što su subjekti netransparentni, mediji i NVO u najvećoj mjeri koriste zahtjeve za slobodan pristup informacijama kako bi došli do informacija od javnog značaja.
“Kako već postaje izvjesno da će nova Vlada, između ostalih, imati zadatak da završi i izmjene ovog zakonskog teksta, očekujemo da to bude sprovedeno u širokom konsultativnom procesu, uz uključivanje javnosti u skladu sa svim zakonskim obavezama. Ukoliko nova Vlada bude željela da napravi otklon od ustaljenih praksi netrasparentnog poslovanja javnih organa i preduzeća, onda će izrada, a posebno primjena upravo ovog zakona biti prilika za to”, zaključuje se u saopštenju.
