Politički analitičar Danilo Kalezić kazao je za Standard da Crnu Goru očekuje ozbiljna rasprava o obavezama i izazovima evropskog puta.
On je za portal Standard kazao da je razlog zbog kojeg Crna Gora nije dio aktuelnog plana prije svega činjenica da se država posmatra kao buduća članica EU.
„Plan italijanske premijerke, koji ponovo dolazi u kontekstu novog migracionog pritiska na sjeveru Afrike, očekivano ne uključuje Crnu Goru. Razlog je prije svega činjenica da se Crna Gora danas posmatra kao buduća članica Evropske unije, odnosno da je realno očekivanje, kako je to saopštio i njemački kancelar Fridrih Merc, da do kraja decenije postane dio evropske porodice“, kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, upravo evropska perspektiva Crne Gore zahtijeva ozbiljnu raspravu o budućim obavezama u oblasti migracija.
„Međutim, upravo to otvara mnogo važniju raspravu koja tek predstoji. Crna Gora će morati da definiše svoju migracionu politiku u skladu sa evropskim pravilima i zato je važno da se ovoj temi pristupi odgovorno, bez populizma i bez širenja straha, ali i bez potcjenjivanja izazova koji nas očekuju“, naveo je Kalezić.
8
Govoreći o kapacitetima države, on je ukazao da je potrebno nastaviti razvoj infrastrukture za upravljanje migracionim tokovima, ali i spriječiti da ova tema postane prostor za političke manipulacije.
„Neophodno je nastaviti sa jačanjem infrastrukture za prihvat i upravljanje migracijama. Određeni kapaciteti već se grade, uključujući objekat na graničnom prelazu Božaj, ali jednako važno je spriječiti da pitanje migracija postane sredstvo za podizanje euroskepticizma i političke manipulacije uoči članstva Crne Gore u Evropskoj uniji. Do sada nijesmo imali organizovane kampanje te vrste, ali ovo može predstavljati njihov uvod“, kazao je Kalezić.
On smatra da reakcija Vlade na pojavu netačnih informacija predstavlja važan korak, ali da pitanje migracija time nije završeno.
„Dobro je što je Vlada reagovala i zaustavila širenje netačnih informacija, ali time ova tema nije zatvorena. Naprotiv, ozbiljna rasprava o migracijama i obavezama koje proizilaze iz budućeg članstva u Evropskoj uniji tek počinje“, poručio je Kalezić.
Posebno je istakao značaj zaštite granice i jačanja institucija koje će u budućnosti morati da odgovore na moguće migracione izazove.
„Istovremeno, neophodno je otvoriti i pitanje zaštite državne granice. Posebnu pažnju treba usmjeriti na granicu sa Albanijom, koja se nalazi na jednoj od ključnih migracionih ruta. Zato jačanje granične infrastrukture, tehničkih kapaciteta i sposobnosti institucija da upravljaju migracionim tokovima mora postati dio dugoročne bezbjednosne politike Crne Gore, a ne tema za dnevnopolitičke manipulacije“, zaključio je Kalezić.
Podsjetimo, premijer Milojko Spajić saopštio je juče da Vlada Crne Gore nije vodila pregovore o uspostavljanju centara za prihvat i repatrijaciju ilegalnih migranata iz zemalja EU, niti je dobila zvaničnu inicijativu za njihovo otvaranje.
„A kada ta inicijativa bude na stolu, naš odgovor će biti negativan“, poručio je Spajić, ističući da Crna Gora ostaje pouzdan partner Evropske unije u zaštiti zajedničkih granica i upravljanju migracionim tokovima.
Ideja o centrima za prihvat i repatrijaciju povezuje se sa migracionom politikom italijanske premijerke Đorđe Meloni, koja pokušava da model obrade zahtjeva i vraćanja migranata izmjesti van teritorije EU.
U fokusu je sporazum Italije i Albanije, koji je predstavljen kao svojevrstan evropski eksperiment. Prema tom modelu, migranti koje italijanske vlasti presretnu u međunarodnim vodama tokom pokušaja prelaska Sredozemlja mogu biti prebačeni u objekte u Albaniji, gdje bi se obrađivali njihovi zahtjevi za međunarodnu zaštitu.
Meloni je taj model predstavila kao mogući primjer za širu evropsku politiku. Upravo iz tog koncepta proistekla je ideja o tzv. „return hubs“ – centrima u trećim zemljama u kojima bi se obrađivali slučajevi migranata kojima je odbijen azil i čekalo njihovo vraćanje u zemlje porijekla.
Kod nove inicijative koju su prethodno objavili italijanski mediji se pominje Crna Gora, ali i pojedine zemlje Afrike, kao i Uzbekistan i Jermenija.
Zvanična Podgorica je i ranije odbacila navode da učestvuje u bilo kakvim pregovorima o uspostavljanju takvih centara, a Vlada je saopštila da Crna Gora nije među državama koje se razmatraju kao potencijalne lokacije za „treće centre“.
