Crnogorsko pitanje sada

Dobio je što je htio. Nakon šest sati rasprave, Glavni odbor Pokreta Evropa sada odlučio je velikom većinom da ne poziva prosrpske/proruske stranke u vladu. To je izazvalo „pobunu“ u redovima manjih koalicionih partnera i „građanskih lista“, koje imaju tri poslanika u Skupštini Crne Gore.

Dakle, sada je na vidjelo izašao dugotrajni spor i nesuglasica između Spajića i novoizabranog predsjednika Milatovića. Predsjednik Milatović, potpredsjednik Evrope sad, založio se za učešće glavne prosrpske/proruske koalicije u novoj vladi.

Milatovićevi prijatelji su nezadovoljni

Prosrpska, proruska koalicija “Za budućnost Crne Gore” (bivši Demokratski front) je ogorčena. Dugogodišnji miljenici predsjednika Srbije Vučića i ruskog predsjednika Putina, njeni lideri su otvoreno ksenofobični i etnički nacionalisti. Njihova glavna optužba je “izdaja”, a glavna meta im je Bošnjačka stranka. Zašto bi se Bošnjaci bavili problemima koji se ne tiču samo Bošnjaka? Oni napadaju građanski koncept crnogorskog društva.

Srpska crkva je oslonac tog napada. Zajedno sa prosrpskim/proruskim strankama organizovala je masovni miting u nastojanju da izvrši svoj ogroman i destruktivan uticaj.

Predsjednik Srbije Vučić je razočaran. Njegov novi „adut“ u Crnoj Gori – predsjednik Milatović – izgleda nesposoban da kanališe razvoj situacije u srpskom pravcu. Vučić se i dalje nada da će u Evropi sada naći poslanike koji mogu biti podvrgnuti uticaju Beograda, Moskve i Crkve.

Postoji alternativa, ali…

Ostaje da se vidi da li bi – i pod kojim uslovima – Spajić mogao da otvori svoju vladajuću koaliciju svojim rivalima iz Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Liberalne partije. Šanse su male. Psihološke i političke barijere su visoke.

Ali bez njihove podrške Spajićeva vlada će biti slaba i nestabilna, sa većinom od 41 prema 40. Možda će mu čak trebati i Socijaldemokrate da dostigne tu marginu.

Nestabilna vlast ili novi izbori – to je sada crnogorsko pitanje.