Politika

Crnogorski pokret: Svi na Cetinje

Postoje trenuci u životima svih nas kad nemamo pravo na premišljanje ili traženja bilo kakvog alibija. Hiljadama puta je Crna Gora bila pred nasrtajem onih koji su od Crnogoraca htjeli praviti robove, raju, sluge pokorne i nikada im to nije uspjelo. Neće ni sada - poručio je Zoran Mugoša, koordinator Crnogorskog pokreta za Podgoricu

Crnogorski pokret: Svi na Cetinje Foto: Crnogorski pokret
Crnogorski pokret: Svi na Cetinje
Portal AnalitikaIzvor

''Branila se ova zemlja od mnogo jačih neprijatelja, od velikih imperija koje su pokoravale Evropu, prvi ustanak u porobljenoj Evropi u vrijeme fašističke najezde podignut je u Crnoj Gori. O tome su ode ispjevane. Mnogobrojni putopisci su opisivali taj kod koji nije trpio ničiji jaram, okove, zadivljeni hrabrošću i spremnošću Crnogoraca da, bez obzira na veličinu agresora i bez obzira na cijenu, odbrane svoj prag.

"Ne bojim se od vražjega kota, Neka ga je ka na gori lista , No se bojim od zla domaćega" - pjevao je Njegoš. Velika istina! Užasavajuća je činjenica da danas jedan dio Crne Gore sa ushićenjem i sa ekstremnom posvećenošću radi protiv svoje zemlje u kojoj su im generacije i generacije predaka ostavile kosti'', kazao je Mugoša.

Kako smatra, već godinu dana se, promjenom vlasti uz pomoć SPC, po Crnoj Gori sprovodi tiha okupacija Crne Gore i njena srbizacija.

''Sprovodi se etnički inžinjering, vrši klasično etničko čišćenje institucija, sve sa ciljem da se istrijebe Crnogorci, poništi njihovo istorijsko trajanje i sve ono što što je činilo crnogorski habitus zahvaljući kojem je opstala Crna Gora kroz milenijum. Nije prvi put da sluge stranih interesa pokušavaju pripodobiti Crnu Goru njihovim interesima i od Crne Gore napraviti političku, kulturnu i ekonomsku koloniju. Hoće li im uspjeti zavisi od nas samih, današnje generacije Crnogoraca, od toga jesmo li dostojni slobodarstva svojih predaka. Ili ćemo pognuti glavu i dozvoliti da nas jedna primitivna i od istorije prezrena ideologija učini građanima drugog reda u sopstvenoj zemlji'', ističe se u saopštenju.

Kako dodaje, namjera da se Joanikije Mićović ustoliči 4. septembra ove godine na vjekovnom crnogorskom Cetinju za mitropolita eparhije SPC, u manastiru koji je simbol crnogorske državnosti i u, kako ocjenjuje, prisustvu nedobrodošlog srpskog patrijarha, nije ništa drugo do simbolički čin pokoravanja Crne Gore od strane velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i potiranje njenog subjektiviteta i subjektiviteta naroda zahvaljujući kojem je danas jedna od 193 suverene zemlje, članice UN.

''Imamo li pravo, Crnogorci i svi oni kojima je Crna Gora na srcu, da ćutke, pognutih glava gledamo na čin ponižavanja svoje države, svih nas i svih naših predaka i budemo na bilo kojem drugom mjestu sem na Cetinju tog dana? Samo mi svojim prisustvom možemo pokazati domaćim potuđenicima, onima za koje rade i čitavom svijetu da Crna Gora nije dio "srpskog sveta", da je Crna Gora suverena, nezavisna, država svih naroda, antifašistička, evropska, multikonfesionalna i da su Crnogorci zaloga očuvanja svih tih atributa. Onima koji su ideološki nasljedici fašističkih kolaboranata, ratnih zločinaca, sljedbenicima srpskog klerofašizma i ideologije jeretičkog svetosavlja, srpskim šovinistima, nije mjesto u slobodarskom Cetinju'', ističe Mugoša.

Mugoša, kako ističe, u najboljoj namjeri poziva sadašnje vlasti Crne Gore, bez obzira što ih ne doživljava kao svoje, da se manu ćorava posla i odustanu od namjere ponižavanja Crnogoraca i Crne Gore ustoličenjem na Cetinju.

''I da taj čin obave u nakom drugom mjestu, recimo, u hramu SPC u Podgorici, ili u hramu u Baru. Inače će ONI biti odgovorni za sve posljedice koje mogu proizaći iz bezočne namjere da se Joanikije ustoliči u gradu u kojem SPC plebiscitarno nije dobrodošla. Tim činom produbljujute dalje nacionalne raskole i netrpeljivosti, a i primoravanjem Crnogoraca na pobunu ubrzavate sebi svoj politički kraj.

Nema izgovora! Nema opravdanja! Svi na Cetinje 4. septembra! Pokažimo od kakvog smo kova i da nas ne može niko gaziti, ponižavati i praviti građanima drugog reda u sopstvenoj državi. Vidimo se na Cetinju'', zaključio je Mugoša.


Portal Analitika