„Optužba za terorizam je, za mene, pokušaj izokretanja stvari, apsurdna je i, sama po sebi, ne zaslužuje komentar. Radi se o kampanji koja je dio šire politike negiranja realnosti, jasno utvrđene povijesne činjenice da je na području Srebrenice počinjen genocid, zločin nad zločinima, kako se kvalifikuje u međunarodnom pravu, kao i činjenice koje sve odgovoran za taj zločin. Te činjenice su, pored ostalog utvrđene u presudi Međunarodnog suda pravde u predmetu BiH protiv Srbije“, navodi Franović.
Franović ističe da su optužbe neutemeljene tim prije što književnici imaju pravo na slobodnije izražavanje, koje im, između ostalog, garantuju standardi utvrđeni u institucijama Savjeta Evrope.
„Riječ je o standardima koji se odnose na granice dopuštene kritike, kao i na granice kada su u pitanju razni oblici književnog izražavanja, kao što su – satira, metafore, hiperbole, slikoviti govor, i to naročito u stvarima koje su od javnog interesa, kao što je to, nesumnjivo, ovdje slučaj. Po tim standardima, takve forme uživaju znatno širu zaštitu od drugih vrsta govora. Pokušaj da se onemogući takva vrsta kritičkog govora u takvoj stvari je, po mom mišljenju, krupan napad na slobodu izražavanja“, smatra Franović.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta Srbije, iako Nikolaidisov jezik smatra oštrim, za Antenu M naglašava da je reakcija srpske strane sasvim očekivana, jer se, kako kaže, „pogromom samo nastavlja podrivanje Crne Gore“.„Čim neko u regionu izađe sa bilo kakvom reakcijom u odnosu na ponašanje Srbije, iz Beograda se odmah organizuje jedan takav pogrom. U ovoj situaciji je jedino sporno to što taj događaj u Banjaluci nije do kraja rasvijetljen i što je formulacija u Nikolaidisovom tekstu možda bila pretjerana. Ali, kažem, treba imati u vidu regionalni kontekst i percepciju Srbije, zbog njenog stalnog podrivanja i Crne Gore, i BiH, i Kosova. Nikolaidis je, zapravo, reagovao iz te emocije“, kaže Biserko.
