Abiznis

Povodom Međunarodnog dana dostojanstvenog rada

Crnogorci rade najviše, manji doprinosi samo za niske plate

„Mora još puno da se učini kako bi se obezbijedili dostojanstveni uslove rada, što je jedini način da mladi ljudi ostanu u našoj zemlji. Imate za pet eura neto povećanje zarade od 2007. do 2021, što je porazan podata”, pojasnila jeIvana Mihajlović

Crnogorci rade najviše, manji doprinosi samo za niske plate Foto: PS
Dnevne novineIzvor

Povodom Međunarodnog dana dostojanstvenog rada, ministar finansijai socijalnog staranja Milojko Spajić je pojasnio je neke od najava iz njegovog „Maršalovog plana”.

„Maršalov plan predviđa smanjenje poreskog opterećenja na zarade sa sadašnjih preko 39 odsto na 21 odsto za najniže zarade, čime se stvara prostor za rast”, pojasnio je ministar ovog puta malo bolje planove koje je s ponosom iznio prošle sedmice i dodao da je „dostojanstven život građana prioritet Vlade”.

Prema podacima Eurostata, zaposleni u Crnoj Gori prosječno rade najviše 44,6 sati sedmično, ali većini prekovremeni sati nisu plaćeni, kazala je Savjetnica za pravna pitanja u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Ivana Mihajlović.

„Mora još puno da se učini kako bi se obezbijedili dostojanstveni uslove rada, što je jedini način da mladi ljudi ostanu u našoj zemlji. Imate za pet eura neto povećanje zarade od 2007. do 2021, što je porazan podata”, pojasnila je ona za RTCG.

Izrazila je zadovoljstvo predloženim planom ministra Spajića u kome navodi da će do kraja naredne godine minimalac biti 450 eura, te da su već inicirali pregovore s njim o njenom povećanju na 315 eura od 1. januara 2022. godine.

Mihajlović je dodala da su od Vlade tražili garancije za način obezbjeđivanja sredstava za finansiranje javnog zdravstva.

Ministarstvo ekonomskog razvoja na čijem je čelu Jakov Milatović takođe se juče oglasilo, još jednom navodeći da su „posvećeni postizanju dostojanstvenog rada kroz promovisanje standarda i fundamentalnih principa i prava, kreiranje više prilika za zaposlenje sa pravičnom zaradom, jačanje saradnje među zaposlenima, poslodavcima i Vladom, te jačanje socijalnog dijaloga. Oni najavljuju unapređenje uslova zapošljavanja za mlade i žene, te izmjenu radnog zakonodavstva kako bi se uspostavio balans između privatnog i poslovnog života svih zaposlenih.

Portal Analitika