Na današnji dan, 24. oktobra 1929. godine, dogodio seCrni četvrtak (Black Thursday)– trenutak kada su se cijene američkih i međunarodnih akcija strmoglavile i pokrenule lanac ekonomskih potresa koji će svijet gurnuti u petogodišnju krizu. Taj dan se smatra početkomVelike depresije, najveće ekonomske katastrofe 20. vijeka.
Tog jutra, američki brokeri na Wall Streetu već su osjećali sve veću paniku. Iskusniji među njima upozoravali su da bi tržište moglo početi da slabi, ali niko nije mogao predvidjeti razmjere haosa koji će uslijediti.
Crni ponedjeljak i Crni utorak
Ispred Njujorške berze se tada okupio veliki broj investitora koji su se uplašili da će izgubiti novac, ali su čelnici banaka i tadašnji potpredsjednik berze Ričard Vitni kupovinom velikog broja akcija ublažili pad i uspjeli da spasu dan.
Nezadovoljni Amerikanci okupljeni ispred banke tokom Velike depresije 1930. godine
Nije im ipak pošlo za rukom da odobrovolje investitore na duže staze - već početkom naredne nedjelje pad se nastavio, a Crni ponedjeljak i Crni utorak donijeli su zbirni pad vrijednosti akcija od 23 odsto.
Tolika je panika vladala među vlasnicima akcija koji su brže-bolje želeli da ih se riješe, da su radnici na Njujorškoj berzi ostajali i četiri sata nakon oglašavanja zvona za kraj radnog dana, kako bi zapisali sve transakcije, opisuje se u BBC dokumentarnom filmu Veliki krah.
Investitori na američkoj berzi izgubili su oko 25 milijardi dolara (ekvivalent sumi od 401 milijarde dolara danas), a kontinuirani pad glavnih indeksa na Njujorškoj berzi koji je počeo oktobra 1929. trajao je 34 mjeseca.
Počinje Velika depresija
Tokom 1920-ih, SAD bile su vodeća svjetska ekonomska sila. Period obilježen tehnološkim inovacijama, masovnom proizvodnjom i potrošačkim entuzijazmom izgledao je kao zlatno doba kapitalizma. Ipak, iza tog sjaja krilo sepretjerano špekulisanjena berzi – mnogi investitori kupovali su dionice na kredit, vjerujući da će njihova vrijednost samo rasti.
Američka industrija, ojačana tokom Prvog svjetskog rata, dominirala je globalnim tržištem: dok su evropske ekonomije posrtale, SAD je postao glavni izvoznik automobila, čelika, aviona i poljoprivrednih proizvoda. Ali, upravo taj prividni prosperitet stvorio je opasnibalon koji je 1929. pukao.
Domino-efekat koji je promijenio svijet
Kako je proizvodnja počela da opada, a nezaposlenost da raste, ekonomija je gubila dah. Do 1933. godine, čakčetvrtina radno sposobnog stanovništva SAD-abila je bez posla. Pokušaji tadašnjeg predsjednika Herberta Huvera da stabilizuje situaciju nisu dali rezultate, a tek dolaskomFrenklina D. Ruzveltai njegovog programaNew Dealsredinom 1930-ih, zemlja se počela postepeno oporavljati.
Velika depresija nije zaobišla ni ostatak svijeta. Evropske države, već iscrpljene posljedicama Prvog svjetskog rata i opterećene reparacijama, posebno su teško osjetile ekonomski slom. Siromaštvo i nezaposlenost postali su plodno tlo za jačanje radikalnih političkih pokreta, čije će ideologije i vođe u godinama koje slijede odrediti sudbinu čitave planete.
