Ekspert Instituta za međunarodne ekonomske studije iz Beča, dr Vladimir Gligorov, ocijenio je da bi Crna Gora trebalo da uđe aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom.
- S obzirom na to da u ovom trenutku nema puno privatnog novca, a da su iz MMF-a spremni - ako se sa njima valjano pregovora - da se sredstva tog fonda koriste za budžetske potrebe države po sistemu da ga „ne pojede javna potrošnja, no da se uloži u kapitalne infrastrukturne projekte“, onda mislim da bi za Crnu Goru bilo vrlo dobro da uđe u jedan takav aranžman, kaže Gligorov za Portal Analitika.
Ograničenje plata i penzije: U Crnoj Gori, prema njegovom mišljenju, postoji bojazan da bi aranžman sa MMF-om donio smanjenje fiskalnih izdataka i da ne bi bilo gradnje autoputa i ostalih važnih infrastrukturnih projekata. Prema Gligorovu, to sada ne bi bio slučaj, ako bi se valjano pregovoralo sa MMF-om.
- Politika MMF-a u ovom trenutku je da podstiče veća državna ulaganja u kapitalne programe poput infrastrukture i izvore energije. Ono gdje će MMF biti rerstriktivan su izdaci u javnim finansijama i tekuća potrošnja. Znači, eventualni aranžman Crne Gore sa MMF-om bi značio prestrukturiranje javnih finansija – trebalo bi ograničiti izdatke za plate i penzije, kaže Gligorov, napominjući da bi se zahtjev MMF-a odnosio na povećavanje kapitalnih izdataka, odnosno zahtijevalo bi se ulaganje u infrastrukturu, naročito u one oblasti koji mogu povući zemlju naprijed. "Tu prije svega mislim na putno povezivanje Crne Gore i gradnju infrastrukture na obali. To bi, smatram, bio sadržaj crnogorskog aranžmana sa MMF-om, koji bi se dobro odrazio na ekonomiju", precizirao je ekspert Bečkog instituta.
Zanimljive državne obveznice: Gligorov nema loše mišljenje o eventualnom zaduživanju Crne Gore emitovanjem euroobveznica na inostranim tržištima kapitala. Iskusni ekonomski ekspert smatra da je, uz pregovore sa MMF-om, to alternativni put da Crna Gora dobije prijeko potrebnu injekciju kapitala.
- U principu, crnogorski izbor se svodi na aranžman sa MMF-om ili emitovanje obveznica. Vrlo je vjerovatno da bi sredstva iz MMF-a bila jeftinija, ali idu uz određena ograničenja odnosno program koji diktira MMF. Emitovanje obveznica u inostranstvu može da bude skuplje, ali je prednost u tome što ne obavezuje državu. Na kraju, izbor je na vašoj državi, zaključio je Gligorov.
U Crnoj Gori recesija i ove godine: U najnovijoj publikaciji Bečkog instituta koja se bavi prognozom razvoja, za Crnu Goru i Hrvatsku, se i ove godine predviđa da će imati negativnu stopu rasta društvenog proizvoda. Gligorov predviđa da će recesija u Crnoj Gori trajati još makar godinu dana.
- U Crnoj Gori će se i ove godine nastaviti recesija, s tim da se oporavak crnogorske ekonomije se očekuje 2011. i 2012.godine. Crna Gora- poput nekih drugih zemalja - nema mnogo prostora za protivciklične mjere. Crna Gora ne može da devalvira valutu koju koristi, i da, sami tim, poveća prihode iz izvoza. S druge strane, zemlje sa fleksibilnim kursom svoje valute su u prednosti jer su korigovale kurs nadolje i to im je omogućilo da zabilježe oporavak posredstvom rasta izvoza. Ovakve mjere nijesu dostupne Crnoj Gori i sličnim zemljama koje koriste euro, imaju fiksni kurs ili imaju valutni odbor kao baltičke zemlje, kaže Gligorov.
On, ipak, smatra da je Crna Gora u nešto boljem položaju nego baltičke države jer je proteklih nekoliko godina imala suficit u javnim finansijama zahvaljujući direktnim stranim ulaganjima.
Predrag Zečević
