Sićušna zemlja na Balkanskom poluostrvu, Crna Gora, iako poslednja evropska zemlja sa potvrđenim slučajem infekcije koronavirusom i to tek 17. marta, sve bliže je tituli prve zemlje u Evropi bez ijednog aktivnog slučaja infekcije novim virusom.
Do danas je potvrđeno ukupno 324 slučaja, od kojih je 9 nažalost preminulo, ali 311 se oporavilo, ostavivši na današnji dan samo 4 aktivna slučaja i to po jedan u Bijelom Polju i Gusinju i 2 u Ulcinju. Institut za javno zdravlje nas je obradovao lijepom viječću da se poslednji aktivni pacijent iz Podgorice oporavio čime je Glavni grad Crne Gore, koji je zabiljezio najveći broj slučajeva infekcije, oslobođen od koronavirusa.
Do današnjeg dana, laboratorije Instituta za javno zdravlje izvršile su 10.717 testova na novi koronavirus, statistički ovaj podatak predstavlja kao 17.011 testiranih po milionu stanovnika a što označava izuzetno visoku stopa testiranja u odnosu na region.
Već 11 dana uzastopno, nije potvrđen nijedan novi slučaj infekcije koronavirusom u Crnoj Gori i pitanje je samo dana kada će Crna Gora biti zemlja bez ijednog aktivnog slučaja Kovid-19 infekcije.
Današnja situacija i organizovano upravljanje krizom od samog početka zasnovano je na snažnom preventivnom programu koji se pokazao kao jedan od najefikasnijih u svijetu. Vlada je uvela set preventivnih mjera i prije nego što je koronavirus infekcija potvrđena unutar granica države i to u cilju sprečavanja uvoza i širenja virusa koji može da ima smrtonosni ishod. Državne granice su rano zatvorene i svi građani Crne Gore u inostranstvu koji su evakuisani i vraćeni nazad morali su biti ili u samoizolaciji i to 28 dana ili u institucionalizovanom karantinu 14 dana, a nakon toga 14 dana u samoizolaciji.
Autor fotografije Vladan Obradović - Jelovica, Bjelasica
Kako situacija postaje sve bolja, neke mjere su ublažene iako je nošenje zaštitnih maski u javnim zatvorenim prostorima kao i socijalno distanciranje još uvijek obavezno.
Međutim, nesporno je da trenutna zdravstvena kriza prouzrokuje ekonomsku krizu i neizvjesno je šta će se desiti sa najpogođenijom granom ekonomije – svjetskim turizmom.
Turizam ima najveci udio u crnogorskom BDP-u. Što nas i ne čudi s obzirom na bogatu i raznovrsnu prirodu koju mala Crna Gora posjeduje. Preko očuvanih starih gradova i brojnih plaža na obali Jadranskog mora do još neistraženih divljih i planinskih pejzaža sjevernije. Najveći broj turista dolazi u Crnu Goru tokom ljetnjih dana zbog bezbrojnih plaža duž obale kao i očuvane srednjovjekovne arhitekture kulturno-istorijskog nasleđa koja je naročito rasprostranjena u predjelu jednog od najljepših zaliva svijeta - Boke Kotorske.
Autorka fotografije Valentina Ostojić - Perast
Boka Kotorska je kulturno-istorijski najbogatije mjesto u Crnoj Gori koje odiše starom kulturom nekoliko dinastija i to kroz harmonizovani spoj istoka i zapada. Bokokotorski zaliv krasi lanac malih gradova, naselja i ostrva od kojih svako krije zasebne zanimljive i misteriozne priče i legende iz istorije. Srednjovjekovni grad Kotor nalazi se na listi UNESCO svjetske kulturne baštine i to od 1979.
Nadalje uz obalu Jadranskog mora neka od najljepših mjesta su stari grad u Budvi, Sveti Stefan, Petrovac, veliki broj plaža obgrljenih strmim stijenama kao i beskrajna pjeskovita Velika plaža u Ulcinju koju kajtsurferi nikada ne zaobilaze.
Topla i duga crnogorska ljeta nude svakodnevne trenutke mira u pogledu na spektakularne crvenozlatne nijanse kojima sunce boji nebo i oblake dok se polako spušta da dotakne more prije nego li nestane iza horizonta ostavljajući mjesecu da tokom noći obasja more u beskrajnu srebrnoplavu svilenu površinu.
Ali ono što Crnu Goru čini drugačijom od drugih zemalja je činjenica da za nekoliko sati vožnje možemo dostići bilo koje mjesto unutar granica, a s obzirom na raznolikost njenih bogatstava na ovaj način putujemo kroz vrijeme i godišnja doba.
Mnogo toga je još uvek skriveno od naših očiju, mnogo unutrašnjih beskrajnih staza, jezera, divljih šuma, sela i nerealnih pejzaža koje možemo vidjeti jedino u filmovima. Takvom spektakularnom ljepotom izdvajaju se brojna jezera kao što su Biogradsko, Skadarsko, Zabojsko, Pivsko, Crno, Bukumirsko, Vražje, Hridsko, Trnovačko i Visitorsko jezero. A neke od najekstremnijih nezaboravnih pogleda možemo doživjeti planinarenjem kroz vrhove crnogorskih nacionalnih parkova.
Autor fotografije Miloš Prelević - Most na Tari
Atrakcija koja sigurno svakog ostavlja bez daha je jedan od najljepših mostova svijeta - most na Đurdjevića Tari koji gradi put preko najdubljeg evropskog kanjonja i drugog najdubljeg u svijetu – Kanjona Tare, predstavljajući jedinstveni kontrast čudnovate prirode i stare arhitekture.
Kroz čitavu zemlju nalazi se i veliki broj manastira i crkvi kao što je Manastir Ostrog, uklesan visoko u stijeni planine Ostrog predstavljajući najpopularnije duhovno mjesto na Balkanu ali i vrlo interesantno mjesto za turiste iz svih krajeva svijeta, bez obzira na njihovu vjeroispovjest.
Crnogorsko istorijsko i kulturno nasleđe, mještovita i divlja priroda kao i ekstremni i nevjerovatni pogledi je čine izuzetno živopisnom i slikovitom.
Iako nije članica Evropske monetarne unije, Crna Gora koristi euro kao zvaničnu valutu i u poređenju sa drugim popularnim turističkim destinacijama nije skupa, što je čini dodatno atraktivnom za turiste. Međutim, još uvijek ne znamo kada će se opustiti poslednja mjera koju svi priželjkujemo – otvaranje granica za međunarodni turizam. Ta odluka ostaje u nadležnosti Vlade Crne Gore i epidemioloških eksperata a zavisi od razvoja situacije u okruzenju i cijelom svijetu. Otvaranje granica za međunarodni turizam će vjerovatno biti praćen setom mjera za kontrolu i prevenciju ponovnog uvoza virusa Kovid-19, ali još uvijek čekamo da se ovaj problem riješi. Evropska Unija već radi na olakšavanju mjera putovanja unutar njenih granica i to između zemalja sa sličnom epidemiološkom situacijom predlažući set bezbjednosnih mjera prilikom putovanja.
Svakako, kriza izazvana koronavirusom je promjenila Crnu Goru, ali je i pokazala da sa jedinstvom nesebičnog doprinosa struke i još uvijek živog crnogorskog junačkog držanja, požrtvovanosti i solidarnosti koji je karakterisao narod Crne Gore vijekovima unazad, uspijevamo da pobjedimo okrutnog i neuhvatljivog neprijatelja pred kojim je skoro cijeli svijet bespomoćno stajao.
Valentina Ostojić
Autorka je studentkinja specijalističkih studija na Fakultetu političkih nauka u Podgorici i na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, kao i stipendistkinja Fondacije Konrad Adenauer
Tekst je, autorka objavila na engleskom jeziku na platformi Medium
