Međudržavni most preko Tare biće izgrađen na sjevernoj granici Crne Gore sa BiH, na lokaciji gdje je sa crnogorske strane Šćepan Polje, a sa bosanskohercegovačke Hum. Planirana je i gradnja priključne granične dionice, piše u sporazumu koji je potpisan u julu 2021.godine.
Za izgradnju mosta, vrijednog dva miliona eura, dvije države će podijeliti troškove, a paralelno će biti građen i put od Foče u BiH do Šćepan Polja u Crnoj Gori. Njegova dužina bit će 20 kilometara, a cijena oko 72 miliona eura.
Dvije zemlje su zajednički obratile Evropskoj komisiji za 40 posto bespovratnih sredstava, rekao je ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Filip Radulović u decembru, tokom boravka u Sarajevu.
Izgradnja novog mosta na Tari, graničnog prelaza Hum – Šćepan polje i priključnih puteva su najavljeni kao prioritet saobraćajnog povezivanja dvije zemlje i dva glavna grada, Sarajeva i Podgorice.
Skupština je potvrdila i Sporazum Vlade sa Savjetom ministara Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Bojane, na jugu Crne Gore, koji su potpisali u februaru 2023.godine crnogorski i albanski premijeri Dritan Abazović i Edi Rama.
Most će biti dug 310 metara i njime će se sadašnjih 70 kilometara udaljenosti između Ulcinja i Velipolja - primorskih gradova u Crnoj Gori i Albaniji - skratiti na svega nekoliko kilometara.
Troškove izgradnje mosta od oko 20 miliona eura, podijeliće dvije države.
Najavljenu izgradnju sa crnogorske strane prate mnoge nepoznanice, kao što je nepostojanje Prostornog plana Crne Gore i uticaj na kritično ugrožene riblje vrste.
Ekolozi kažu i da se sa albanske strane ignorisala činjenica da su mogući negativni uticaju gradnje mosta na prirodne vrijednosti područja rijeke Bojane, koja predstavlja i granicu dvije zemlje.
Njena oblast sa albanske strane je, naime, uvrštena na Ramsarsku listu voda od međunarodnog značaja.
Tokom skupštinske sjednice je resornom ministru Filipu Raduloviću postavljeno pitanje hoće li gradnju mosta omesti plan da se dio tog području sa crnogorske strane uvrsti u Natura 2000, međunarodnu ekološku mrežu zaštićenih područja Evropske unije.
Ministar je rekao da će o uticaju mosta na životnu sredinu tek biti riječi, jer prvo treba završiti glavni projekat, i uvrstiti ga u Prostorni plan Crne Gore.
Radulović je kazao i da je za kapitalne projekte ove godine u Crnoj Gori izdvojeno 160 miliona, od kojih će najveći dio biti za izgradnju magistralnih puteva, pod uslovom da se završe njihove tenderske procedure.
