Njegov nepokolebljivi ratoborni stil za političkim kormilom u Bijeloj kući pokrenuo je Trampovu imigrantsku politiku i utiče na širenje američke moći na Zapadnoj hemisferi.
Ubrzani početak 2026. godine u Trampovoj administraciji, i kod kuće i u inostranstvu, samo je učvrstio njegov položaj kao jedne od najmoćnijih ličnosti. Ali za one na ljevici, on je zlikovac.
U Vašingtonu, plakati sa Milerovim licem izlijepljeni su po javnim površinama sa natpisom „Fašizam nije lijep". Demokrate zahtijevaju njegovu ostavku.
Čak su i neki članovi njegove vlastite stranke javno doveli u pitanje Milerovo političko rasuđivanje i efikasnost.
A proteklih nekoliko nedjelja, Miler se zatekao na neistraženoj teritoriji - igrač iza kulisa koji se našao u nacionalnoj žiži interesovanja, čije se reči i djela sada nalaze pod lupom javnosti.
Morao je da odstupi, makar privremeno, od one vrste borbe u kojoj je često uživao.
'Uvijek budi jak, nikad ne posustaj'
Ubrzo pošto su dvojica federalnih imigracionih službenika prošlog mjeseca upucali i ubili Aleksa Pretija u Mineapolisu, Miler je objavio nekoliko poruka na mreži X optuživši bolničara iz Mineapolisa da je bio „domaći terorista" i „atentator".
Bila je to uobičajena agresivna pogrdna retorika čovjeka koji je govorio prije Trampa na njegovim predizbornim mitinzima 2016. godine.
On je optužio demokrate za „raspirivanje plamena pobune". Njegove tvrdnje bile su takođe činjenično netačne.
Video dokaz je naknadno pokazao da Preti, iako je nosio dozvoljeno ručno naoružanje, nije prijetio zvaničnicima Carinske i granične patrole (CBP) prije nego što je bio poprskan biber-sprejom, oboren na zemlju i upucan 10 puta.
Nekoliko dana kasnije, Miler je dao izjavu za medije da je prvobitna procjena vlasti što se tiče pucnjave bila „zasnovana na izvještajima imigracionih službenika sa terena" i da ti agenti „možda nijesu slijedili" odgovarajući protokol.
Bilo je to rijetko povlačenje ratobornog savjetnika, ali nije zadovoljilo njegove demokratske kritičare, koji ga optužuju za ohrabrivanje Službe za imigraciju i carinu (ICE) na nasilne reakcije na proteste.
„Nije bilo dovoljno za Stivena Milera to što su ove američke građane ubili ICE i CBP, već je morao da ih okleveta lažima nakon njihove smrti", napisao je kongresmen Don Bejer iz Virdžinije u objavi na društvenoj mreži Bluskaj.
„Miler je izopačeni, krvožedni šovinista, i njegova politika ugrožava živote ljudi svakog dana koji provede na vlasti", dodao je Bejer.
U maju je Miler zahtijevao da imigracioni zvaničnici rade više na privođenju i deportaciji migranata bez dokumenata u američkim gradovima.
Administracija je zacrtala cilj od 3.000 hapšenja dnevno, rekao je za Foks njuz.
Prema Vašington egzemineru, Miler je na jednom sastanku „iskasapio" federalne službenike za imigraciju zato što nijesu činili dovoljno na privođenju migranata bez dokumenata širom SAD.
U međuvremenu, administracija je pojačala sprovođenje politike u sve većem broju američkih gradova, među kojima su bili Vašington, Šarlot, Čikago i, najskorije, Mineapolis.
„Sve što sam uradila, uradila sam po nalogu predsjednika i Stivena", izjavila je Kristi Noem, sekretarka za nacionalnu bezbjednost nedavno.
Amerikanci ne podržavaju imigracionu taktiku
Miler negira da je bio motivisan rasizmom i šovinizmom. On brani Trampovu migracionu politiku.
A opet, u onome što je doživljeno kao otklon od Milerovog agresivnog pristupa, Tramp je ove nedjelje izjavio da je inicijativi potreban „mekši dodir" poslije smrti Pretija i Rene Gud, još jedne američke državljanke koju su ubili imigracioni službenici u Mineapolisu.
Podrška njegovoj imigrantskoj politici sveukupno je opala na 39 odsto, što je najniži nivo otkako se vratio u Bijelu kuću, prema anketi koju su sproveli Rojters-Ipsos.
A očigledna većina, 58 odsto njih, kaže da su prisilne taktike agenata ICE-a otišle „predaleko“.
Ovaj trend smiješta Milera suvereno na nišan kritike dok se republikanci spremaju za novembarske kongresne izbore sredine mandata.
Miler je arhitekta ove politike masovnih deportacija, rekao je Brajan Lanca, konzervativni strateg koji je radio na Trampovim predsjedničkim kampanjama 2016. i 2024.
„Znaćemo u novembru da li će on biti kriv za to. Glasači, kad se sve sabere i oduzme, umiju da ne praštaju", dodao je Lanca.
Miler je, međutim, tokom godina pokazao da umije da preživi svakakve krize.
Izričiti konzervativac od srednjoškolskih dana u liberalnoj Kaliforniji, stigao je od člana osoblja u Senatu do savjetnika kampanje za Bijelu kuću, gde je uspio da izbjegne razna lična spletkarenja i zvrčke prve Trampove administracije.
Rekao je za Vašington post 2019. godine da je osjetio „strujni udar u duši“ kad je Tramp najavio da će se kandidovati za predsjednika.
Miler je ostao uz predsjednika u njegovim najmračnijim danima, poslije izbornog poraza 2020. godine, napada pristalica na američki Kapital i njegovog političkog izgnanstva iz Vašingtona.
I slijedio je Trampa na njegovom povratku na vlast prošle godine.
„Stiven Miler je od ključne važnosti za Trampovu psihu. Uvijek budi jak, nikad ne posustaj. On uvijek može da računa na to da će Stiven podržati njegov stav po bilo kom pitanju", kaže Lanca
U predsjednikovo ime
Milerova zvanična titula u Bijeloj kući je zamjenik šefa protokola za politiku i savjetnik za nacionalnu bezbjednost.
„Stiven Miler je verno služio predsjedniku Trampu godinama zato što je inteligentan, marljiv i lojalan", rekla je za BBC sekretarka za odnose sa javnošću Bijele kuće Kerolajn Levit.
„Stiven spaja sve ćoškove vlade da bi osigurao da je svaka politička odluka, bilo strana ili domaća, sprovedena u djelo rekordnom brzinom. Rezultati tokom prethodne godine govore za sebe", dodala je Levit.
U jednom trenutku prošle godine, Miler je pominjan kao potencijalni savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, kao zamjena za svrgnutog Majkla Volca - što su bile glasine koje je predsjednik zdušno negirao.
„Stiven je mnogo više na hijerarhiji od toga", rekao je Tramp.
U martu prošle godine, dok se Amerika spremala da lansiraja vazdušne napade na Hute u Jemenu, niz tekstualnih poruka na Signalu nesvjesno podijeljenih sa urednikom Atlantika Džefrijem Goldbergom pokazao je da je Miler u središtu planiranja u Bijeloj kući, govoreći u predsjednikovo ime o njegovoj želji da se napad sprovede u djelo.
U jesen prošle godine, Miler je navodno dobio zaduženje da vodi vojne operacije u Karibima kako bi se locirali i uništili brodovi osumnjičeni za učešće u trgovini narkoticima - što se proširilo u uspješne napore za uklanjanje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura sa vlasti početkom januara.
Kad je Tramp u odmaralištu u Mar-a-Lagu objavio da je vojna operacija doživjela uspjeh što se tiče zarobljavanja Madura, Miler je bio među malobrojnim višim zvaničnicima koji su stajali iza predsjednika.
Milerova uloga u spoljnoj politici, ističe Lanca, jeste neobična,ali je u skladu sa neortodoksnim djelovanjem Bijele kuće.
„Stiven je dovoljno pametan da zna da Donald Tramp nije tradicionalni predsjednik i da će gravitirati prema onima oko sebe za savjete i uvide", kaže Lanca.
„Stiven radi dobar posao dok je oko njega i pruža te uvide. Stiven ne bi imao isti uspjeh pod tradicionalnijim predsjednikom".
Rani politički pohodi u Kaliforniji
Miler je razvio sklonost ka kontroverzama i provokacijama u relativno ranim godinama.
Pohađao je srednju školu u Santa Moniki, obalskoj enklavi u širem Los Anđelesu, gdje se zalagao za obrazovanje samo na engleskom jeziku i druge konzervativne ciljeve.
Započeo je karijeru 1999, godinu dana pošto je federalni sud poništio zabranu socijalne pomoći migrantima bez dokumenata.
Bilo je to takođe vrijeme kad je priliv imigranta na američko-meksičkoj granici skočio do nivoa koji nijesu bili viđeni sve do naleta poslije Kovida tokom predsjedničkog mandata Džozefa Bajdena.
U jednom govoru snimljenom na video kasetu tokom srednjoškolske vladine kampanje, on se žali što mu je naloženo da pokupi svoje smeće, rekavši da to treba da bude posao plaćenih domara.
„Ja sam jedini kandidat ovde koji se ističe", rekao je. „Govorim i radim stvari koje niko drugi pri zdravoj pameti ne bi rekao ili uradio".
Miler je studirao političke nauke na Univerzitetu Djuk, gdje je pisao desničarsku kolumnu u studentskom listu i postao izvršni direktor Konzervativne unije Djuka.
Stekao je izvjesnu nacionalnu pažnju braneći trojicu bijelih članova tima lakrosa na Djuku koje je jedna crnkinja optužila za silovanje – lažno, ispostavilo se kasnije.
Bio je to Milerov najponosniji trenutak na univerzitetu, kasnije je rekao za časopis Atlantik, i pomogao je da lansira Milerovu karijeru u politici.
Ubrzo poslije diplomiranja, preuzeo je posao sekretara za odnose sa javnošću za Mišel Bahman, istaknutu konzervativnu kongresmenku iz ruralne Minesote.
'Gvozdeni zakoni'
Tokom Trampove prve godine povratka u Bijelu kuću, Miler se našao u središtu nekih od najvećih političkih poduhvata administracije. A uz takav uticaj dolazi veća vidljivost i veći rizik.
Poslije upada u Venecuelu, Miler se pojavio na CNN-u da brani ono što je postao ekspanzionistički pogled na svijet Trampove administracije koji postavlja Ameriku za dominantnu silu u čitavoj zapadnoj hemisferi, čak i kad to znači sukobljavanje sa tradicionalnim saveznicima.
Milerova žena Kejti Miler, uticajna podkasterka i bivša članica Trampovog osoblja, bila je ta čija je objava na Iksu sa Grenlandom umotanim u američku zastavu vratila predsjednikovu želju da nabavi dansku teritoriju u vesti samo nekoliko sati poslije napada na Venecuelu.
A Stiven Miler je bio taj koji je stajao pred kamerama, nudeći hladnokrvni pogled na američku silu i kakve ona veze ima sa predsjednikovom željom za danskom teritorijom.
„Otkud Danskoj pravo da kontroliše Grenland?", zapitao se Miler. On je dodao da „svijetom vladaju gvozdeni zakoni".
„Živimo u svijetu, u stvarnom svijetu kojim upravlja snaga, kojim upravlja sila, kojom upravlja moć", rekao je on.
Bile su to opojne izjave poslije hirurški precizne upotrebe američke vojne sile u Venecueli.
I, za predsjednika koji je nekoliko dana kasnije izjavio za Njujork tajms da je jedino ograničenje njegovih svjetskih moći „moj vlastiti moral", mogao je biti toplo primljen.
Ali je iznerviralo neke u Trampovoj vlastitoj stranci.
„Ili Stiven Miler treba da uđe u prostor u kojem zna šta govori ili da napušti ovaj posao", rekao je za CNN republikanski senator Tom Tilis iz Severne Karoline, česti Trampov kritičar u posljednje vrijeme.
Bitka za civilizaciju
Milerovi komentari su izazvali izvjestan otpor iskusnih republikanskih stručnjaka za vanjsku politiku kao što je Tilis, ali je njegov stav prema međunarodnoj politici u savršenom skladu sa Trampovim pokretom „Amerika na prvom mjestu".
„Ono što definiše politiku Amerike na prvom mjestu je nešto što je u direktnom interesu građanstva SAD", izjavio je Džošua Trevino, viši saradnik Inicijative za zapadnu hemisferu pri Institutu za politiku Amerike na prvom mjestu.
„Suočavamo se sa promenom situacije u svijetu, a institucije, prakse i refleksi koji su bili usavršavani i veoma uspješni u prošlosti, to više nijesu", rekao je on.
„A Trampova administracija sada pokušava to da ispravi."
Za Milera, i za Trampa, to znači upotrebu sirove američke vojne, političke i ekonomske sile radi unapređenja domaćih prioriteta kao što su imigracija, kriminal, krijumčarenje narkotika i trgovina.
Oni navode Latinsku Ameriku kao izvor većeg djela fentanila i drugih opasnih droga koje su dovele do smrti građana u SAD i tvrde da su „narko-teroristi" doprinijeli nasilnim zločinima u američkim gradovima.
Takođe optužuju Kanadu za iskorišćavanje trgovinskih neravnoteža sa SAD kako bi ojačala vlastitu privredu.
Njihov globalni svjetonazor takođe podrazumeva pozicioniranje Amerike na svjetskoj sceni kao branioca određenih kulturnih i političkih vrijednosti - zaštitnika „zapadne civilizacije", kako je Miler opisuje.
„Naša loza i naš legat korijene vuku od Atine, od Rima, od Filadelfije, od Montičela", rekao je Miler na memorijalnoj službi za ubijenog desničarskog aktivistu Čarlija Kirka u septembru prošle godine.
„Naši preci su podigli gradove. Oni su proizveli umjetnost i arhitekturu. Oni su izgradili industriju. Mi se zauzimamo za ono što je dobro, što je moralno i što je plemenito".
To je sentiment koji je Tramp lično izrazio tokom boravka u Bijeloj kući, „imajući odvažnost da očuva našu civilizaciju pred onima koji bi da je izvitopere i unište", rekao je predsjednik u govoru 2017. godine u Poljskoj.
Predstavivši uloge kao egzistencijalnu krizu, Tramp i Miler mogu da zagovaraju rješenja koja bi inače djelovala ekstremno ili nepotrebno.
Kad sat otkuca dvanaest za Trampa
Stručnjaci za krijumčarenje narkotika bi mogli da istaknu da napadi na venecuelanske brodove ne čine mnogo da zaustave priliv fentanila, koji uglavnom stiže preko američke granice iz Meksika.
Drugi bi mogli da opovrgnu tvrdnje da su latinoamerički migranti skloniji kriminalitetu ili mentalnim bolestima.
Oni bi mogli da navedu brojke koje pokazuju da je američko-kanadska trgovina od uzajamne koristi.
Ali ako je cilj očuvanje kulture, onda bi bilo koji koraci za izolovanje Amerike od stranih uticaja imigracije ili trgovine mogli da se opravdaju po njihovom viđenju.
To je, međutim, takođe izložilo Milera i Trampa optužbama za rasizam i etno-nacionalizam.
„Stiven Miler je centralna ličnost za oblikovanje ciljeva Trampove administracije", napisala je liberalna grupa „Zajednički cilj" u objavi na blogu iz 2025. godine.
„Od omogućavanja državnog nasilja nad imigrantskim porodicama do promovisanje bjelačke nacionalističke retorike u vladi, njegova karijera je upozorenje što se desi kad šovinizam stekne institucionalnu moć".
Uprkos svoj kontroverzi koju je Miler proizveo, međutim, njegova veza sa Trampom je razlog zašto njegov položaj u predsjednikovom najužem krugu i dalje djeluje sigurno.
„Poručujem mojim kolegama koji vjeruju da mogu da ubijede Donalda Trampa da je Stiven Miler loš po njega, srećno vam bilo s tim", rekao je Lindzi Grejem, senator iz Južne Karoline prošle nedjelje.
„Kad sat otkuca kraj Trampove ere, biće vrlo malo ljudi koji će izaći na vrata zajedno sa njim. Stiven Miler će biti u toj grupi."
