„Uzrok poskupljenja ljekova su rast potrošnje uz odsustvo kontrole sistema, a cijenu toga najviše plaćaju penzioneri i hronični pacijenti, oni koji su najviše vezani za zdravstveni sistem i najmanje u mogućnosti da podnesu dodatne troškove“, ocijenio je za Pobjedu bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
On je istakao da je potrebno da definišemo što je danas drugačije nego ranije da bismo razumjeli zbog čega je tako.
„Sistem nabavki i distribucije je isti, lista ljekova danas kao i ranije je najbolja u regionu, isti ljekari propisuju terapiju i danas i ranije, određuju se maksimalne cijene ljekova i danas i ranije, naše tržište je visokozavisno i komisija MZ pregovara sa proizvođačima ljekova, odnosno njihovim zastupnicima i danas i ranije. Rast cijena ljekova uzrokovan je onim što je drugačije, a to su populistički programi „Evropa sad 1 i 2“ i posljedično slabljenje dostupnosti zdravstvene zaštite, drugačije strukturirana lista ljekova koja stavlja veće finansijsko opterećenje na pacijente, prisustvo više od 100.000 stranaca sa regulisanim boravkom u Crnoj Gori, a imaju identična prava na zdravstvenu zaštitu kao svi osiguranici FZO, slabija kontrola propisivanja ljekova (u ranijem periodu smo imali bolje informatičko rješenje tog problema)“, objasnio je Čirgić.
Ističe da je rast cijena u EU tek 2,1 odsto, a u eurozoni 1,6 odsto, dok je kod nas eksplozija od 14,5 procenata.
„Potrošnja iz džepa građana za ljekove od 60 miliona eura u 2024. veća je nego nekoliko godina ranije za tri puta. Godišnji rast zdravstvene potrošnje je 10 odsto, više nego dupliran u odnosu na nekoliko godina ranije. Ovo su pokazatelji rada zdravstvenih vlasti i Vlade uopšte i slika „brige“ države za zdravlje građana i njene nemoći da se nosi sa problemima u zdravstvu“, upozorio je Čirgić.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore na naše pitanje da li imaju informaciju koji su sve ljekovi poskupili, koliko i zašto, uputili su nas na Službeni list. Međutim, ni na jednom sajtu nijesmo našli informaciju koji su ljekovi poskupjeli i koliko.
Iz Fonda su nam kazali da raspolažu podacima dobijenim od nadležnih službi Ministarstva zdravlja o promjenama cijena ljekova na Listi ljekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Fonda.
„Imajući u vidu da je Lista ljekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje u nadležnosti Ministarstva zdravlja u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Službeni list Crne Gore, br. 048/24 od 24.5.2024). Na aktuelnoj Listi ljekova koja je u primjeni od 1. juna 2025. godine i objavljena u Službenom listu CG br. 061/25, došlo je do promjene cijena ljekova u smislu snižavanja cijena za 73 lijeka, dok je za 21 lijek došlo do povećanja jedinične cijene“, kazali su nam iz Fonda.
Kada je u pitanju refundacija koju Fond izdvaja, Pobjedi su saopštili da Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Službeni list CG, br. 145/2021 i 48/2024) u članu 49 navodi kako se vrši refundacija ljekova.
Osigurana lica zdravstvenu zaštitu ostvaruju u zdravstvenim ustanovama i kod drugih davalaca zdravstvenih usluga sa kojima Fond zaključuje ugovor, u skladu sa zakonom.
„Izuzetno od stava 1 ovog člana, osigurano lice može da: kupi lijek sa osnovne liste ljekova koji se izdaje na recept u apotekama, kao i lijek koji se koristi za liječenje u zdravstvenoj ustanovi ili medicinsko-tehničko pomagalo sa Liste medicinsko-tehničkih pomagala koje se propisuje na recept, ako se ne može obezbijediti kod zdravstvene ustanove i drugih davalaca zdravstvenih usluga iz stava 1 ovog člana; i u slučaju iz stava 2 ovog člana, osigurano lice ima pravo na naknadu troškova za ostvarenu zdravstvenu uslugu, u visini cijene koju je platilo na osnovu računa izdatog u skladu sa zakonom“, naveli su iz Fonda.
Oni su objasnili da je pacijent koji podnese zahtjev Fondu za refundaciju finansijskih sredstava upotrijebljenih za kupovinu deficitarnih ljekova dužan da u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o refundaciji nadležnoj službi Fonda dostavi propisanu dokumentaciju među kojom je fiskalni blok obavezujući dokaz.
„Fond izdvaja finansijska sredstva za sve ljekove koji su bili deficitarni u slučaju potrebe pacijenta, te ne postoji neko utvrđeno pravilo koji su to najčešće refundirani ljekovi. Ipak, mogli bi se izdvojiti određeni ljekovi za tretman rijetkih epilepsija koji su odobreni preko Komisije Ministarstva zdravlja, a da se ne mogu u dogledno vrijeme nabaviti od strane centralne veledrogerije Montefarm, pa su pacijenti prinuđeni da ih kupuju, kao i ljekovi koji su deficitarni ne samo u našoj zemlji, već i šire (zastoj u lancu proizvodnje, neki drugi objektivni razlog za nestašicu) - primjer lijeka urzodeoksiholna kisjelina („ursofalk“) za tretman oboljenja žučnih puteva i jetre“, naglasili su iz Fonda.
