Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice je porasla 0,5 posto, na 43,34 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,7 posto, na 41,29 dolara.
Nakon što su u martu zbog koronakrize pale više od 30 posto i spale na najniži nivo u zadnjih 20-ak godina, tržište nafte posljednjih mjeseci se oporavlja, zahvaljujući ogromnim fiskalnim i monetarnim podsticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je podstklo rast aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Podaci londonske kopmanije Markit, pokazuju kako su u julu aktivnosti u eurozoni porasle prvi put od izbijanja pandemije, zahvaljujući postupnom otvaranju ekonomija nakon karantina.
„Ekonomski pokazatelji u Evropi puno su bolji nego što se očekivalo, što upućuje na zaključak da urušavanje potražnje posljednjih mjeseci zbog koronavirusa možda i nije bilo tako oštro kao što se mislilo”, kaže Fil Flajn, analitičar u grupi Price Futures.
Uz to, čelnici Evropske unije postigli su dogovor o paketu pomoći ekonomijama u borbi protiv pandemije koronavirusa u iznosu od 750 milijardi eura, kao i dogovor o sedmogodišnjem proračunu u iznosu od 1.074 milijarde eura, pa se ulagači nadaju ubrzanju oporavka.
Slabljenje dolara podržalo cijene
Podršku cijenama pružilo je i slabljenje dolara, što obično podstiče kupovinu roba izraženih u dolarima, poput nafte, jer postaju jeftinije za vlasnike drugih valuta.
„Cijene nafte mogle bi se naći pod pritiskom korekcije, ako se oporavak potražnje dodatno uspori, posebno u SAD-u”, pišu analitičari Berklis Komoditis Riserča u osvrtu na situaciju na tržištima.
Nesigurnost na tržištima posljedica je, takođe, rasta napetosti između SAD-a i Kine, dviju najvećih svjetskih potrošača nafte.
Prošle nedjelje Vašington je naredio Kini da zatvori konzulat u Hjustonu zbog špijuniranja, a Peking je to nazvao neutemeljenim izmišljotinama povezanim s predstojećim predsjedničkim izborima i naložio SAD-u da zatvori svoj konzulat u gradu Chengduu.
„Nesmetana međunarodna trgovina neophodna je da se potražnja za naftom ne bi poremetila u dugoročnom periodu, a tenzije između SAD-a i Kine nisu dobar znak”, kaže Bjornar Tonaugen, direktor u kompaniji Ristad Enerdži..
Pritisak na cijene nafte posljedica je, takođe, najavljenog povećanja proizvodnje nafte, i to već od idućeg mjeseca.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici dogovorili su da će od avgusta do kraja godine ublažiti ograničenja proizvodnje na 7,7 miliona dnevno. Trenutno smanjuju proizvodnju za 9,7 miliona barela dnevno.
