Abiznis

U susret sastanku OPEC+ grupe

Cijena nafte nastavlja rast, neizvjesnost na svim tržištima sve veća

Sastanak OPEC+ grupe najavljen je za 2. decembar, a neizvjesnost u vezi sa očekivanom odlukom zbog još nejasne procjene uticaja omikron soja na oporavak globalne ekonomije u danima prije sastanka uslovljava oscilacije i na robnim berzama i na valutnom tržištu.

Cijena nafte nastavlja rast, neizvjesnost na svim tržištima sve veća Foto: Pixabay
Analiza tržišta
Analiza tržištaAutorka
Portal Analitika/ReutersIzvor

Cijene nafte na svjetskom tržištu bilježe rast na početku današnjeg trgovanja kao rezultat oporavka od prošlosedmičnog pada usljed rastućih očekivanja da će veliki proizvođači pauzirati u realizaciji planova za povećanjem proizvodnje sirove nafte u januaru zbog neizvjesnosti u vezi sa uticajem omicron soja koronavirusa na globalnu ekonomiju.

Fjučersi na brent naftu porasli su 43 centa, odnosno 0,6%, na 73,91 dolara po barelu prilikom današnjeg otvaranja tržišta nakon povećanja od 1% zabilježenog juče. Fjučersi američke WTI nafte skuplji su 73 centa, odnosno 1% i iznose 70,68 dolara po barelu, nastavljajući rast nakon povećanja od 2,6% u ponedjeljak.

Cijena nafte je snižena oko 12% u petak istovremeno kada i većina drugih tržišnih vrijednosti zbog straha da će mutirani omikron soj izazvati nove blokade i usporiti globalni rast.

Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je u ponedjeljak da omikron predstavlja veoma visok rizik od porasta infekcije, a nekoliko zemalja je pojačalo ograničenja putovanja. Oni dodaju da još nije jasno koliko je ozbiljna nova varijanta i da li može da se odupre postojećim vakcinama.

OPEC+

Dok se zbog toga projektovana tražnja smanjuje, rastu očekivanja da će Organizacija zemalja izvoznica nafte, Rusija i njihovi saveznici, zajedno pod nazivom OPEK+, obustaviti planove dodavanja ponudi dodatnih 400.000 barela dnevno u januaru.

Pritisak je već rastao unutar OPEK+ grupe, koja bi trebalo da se sastane 2. decembra, kako bi preispitala plan snabdjevanja nakon prošlonedjeljnog oslobađanja hitnih rezervi sirove nafte u SAD i kod drugih velikih zemalja koje su veliki potrošači ovog energenta kako bi se pozabavile rastućim cijenama.

Prema podacima koje je juče objavila investiciona Citi banka stvarni mjesečni dodaci OPEK+ u prosjeku iznose 262.000 barela na dan, a ne 400.000, uzevši u obzir nemogućnost ovolikog broja zemalja OPEK+ da proizvedu toliku količinu na nivou svojih referentnih vrednosti jer su izgubile kapacitet zbog nedostatka investicija.

U tom smislu ova razlika znači da bi zadržavanje te količine u velikoj mjeri bilo besmisleno u globalnoj ravnoteži ponude i tražnje za naftom.

Tržište takođe opterećuje perspektivu nastavka izvoza nafte iz Irana, nakon optimističnih komentara diplomata kada su u ponedjeljak nastavljeni pregovori između svjetskih sila i Irana o oživljavanju nuklearnog pakta.

ECB

Kreatori politike Evropske centralne banke nastojali su da razuvjere investitore koji su uznemireni omikron sojem, tvrdeći da je ekonomija eurozone naučila da se nosi sa uzastopnim talasima pandemije.

Ovo je podstaklo povlačenje sa tržišta obveznica, koje je bilo intenzivirano u petak jer su investitori procijenili rizik od sporijeg početka povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi SAD, kao i manjeg pooštravanja politika nekih drugih centralnih banaka.

Očekivanja su da će inflacija u Njemačkoj premašiti prag od 5% u novembru, prvi put nakon skoro tri decenije, pokazuju juče objavljeni regionalni podaci nekoliko država.

ECB je pod pritiskom da smanji monetarne podsticaje, počevši od svog 1,85 biliona eura Programa hitne kupovine u slučaju pandemije (PEPP), pošto inflacija u eurozoni dostiže višedecenijske maksimume iznad 4%.

Predsjednica ECB Kristin Lagard navela je sinoć u izjavi za italijansku televiziju RAI da postoji očigledna zabrinutost zbog ekonomskog oporavka u narednoj godini, ali da vjeruje da se mnogo toga i naučilo.

Evropska centralna banka će najvjerovatnije da nastavi program kupovine obveznica do 2022. kako bi podstakla ekonomske aktivnosti, a nastavak ove politike mogao bi se očekivati i u vanrednim situacijama nakon što se program zvanično završi u martu, rekao je potpredsjednik ECB Luis de Gindos za današnje izdanje francuskog dnevnika Les Echos.

Očekivanja su i da naredne godine neće doći do povećanja kamatnih stopa, jer smjernice ECB predviđaju da će ono uslijediti tek „ubrzo nakon“ kvantitativnog popuštanja.

Zlato 

Cijena zlata je kliznula, nastavljajući pad u odnosu na prethodnu sedmicu nakon što je dolar ojačao, a osjećaj rizika počeo da se smanjuje nakon što je bio izražen u petak.

Fjučersi na zlato u SAD umanjeni su 0,2% na 1.782,30 dolara.

Indeks dolara je porastao 0,07%, dok je euro zabilježio pad od 0,32%, spustivši se na 1,1281 dolara. 

Portal Analitika