Ratni sukobi na Bliskom istoku, koji su eskalirali početkom marta 2026. godine imaju direktne i indirektne efekte na crnogorsku ekonomiju i njene sektore. Ekonomija naše zemlje je otvorena i uvozno zavisna i osjetiće dešavanja na Bliskom istoku na nekoliko ključnih segmenata privrede kojiprimarno utiču na rast BDP-a , koji je u ovoj godini planiran na 3,2%.
Crnogorsko tržište energenata će osjetiti skok cijena nafte i njenih derivata već u utorak .Ratni sukobi na Bliskom istoku uslovljavaju otežanosnadbijevanje naftomi prekideisporuka u našem regionu. Ovakva situacija podstiče rast cijena energenata na globalnom nivou što će se u narednim sedmicama direktno odraziti na maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori, koje će se mijenjati svakih 14 dana. Sukobi često jačaju američki dolar kao "sigurnu valutu". Budući da se nafta kupuje u dolarima, a u Crnoj Gori troši u eurima, slabiji euro dodatno poskupljuje svaki litar goriva.
Ođe treba naglasiti i stabilnost snadbijevanja crnogorskog tržišta koje ćedirektno zavisitiodMinistarstva energetike i rudarstva. Strateške rezerve su ključna tema za određivanje stabilnosti trzišta kao i akcizna politika. Procenjuje se da su zalihe energenata u Crnoj Gori obezbijeđene za 30 dananesmetanog snadbijevanja potrošača.?
Skok cijena nafte i njenih derivata povećaće troškove transporta svih roba, što će dovesti do poskupljenje, svih roba a prije svega životnih namirnica. Ukoliko se ratni sukobi produže moglo bi doći do opšteg rasta cijena koji bi dodatno opteretio budžet građanaCrne Gore a naročito onih koji su u zoni siromaštva. Dakle, postoji veliki rizik da će doći dopovećanja stope inflacije naročito ,,uvozne ". Inflacija u ovoj godini planirana je na nivou od 3%. ,,Energetski poremećaji" gotovo uvijek imaju snažni inflatorni efekat jer se troškovi energenata i veće cijene transporta brzo prelivaju nacijene roba i usluga dovodeći do njihovog povećanja. Takođe i najavljeno korigovanje cijena električne energije dodatno komplikuje situaciju na tržištu koja će sigurno uticati na porast troškova privrede i stanovništva.
Crna Gora koristi euro pa se monetarna politika Evropske Centralne Banke direktno preslikava nadomaće finansijsko tržiste. Može se očekivati da ECB podigne kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju u Euro zoni izazvanu ,,energetskim šokom". To automatski znači i skuplje kredite kako za crnogorska domaćinstva tako i privredu i u konačnom za samu državu.
Turizam kao jedna od strateških grana razvoja Crne Gorekoja dominantno utiče na rast BDP veoma je osjetljiva na , “ratna dešavanja". Jasno je da stabilnost turističke privrede direktno zavisi od geopolitičke sigurnosti i kupovne moći turista koji posjećuju Crnu Goru. Naša zemlja je u 2026. godini svrstana u,,top" destinacije ali rat na Bliskom istoku će uticati na turiste sa dalekih destinacija da ne posjete našu zemlju. Međutim , Crna Gora ima šansu da se pozicionira kao sigurna ,,turistička oaza"za evropske turiste koji će sigurno izbjegavati destinacije bliže kriznom žarištu poput ističnog Mediterana, Kipra, Turske i sl. Za očekivati je da će skuplje avionsko gorivopovećati cijene avio karata, što direktnopogađa low cost avio kompanije koje su ključne za crnogorski turizam. Poskupljenje goriva uticaće na autobuske prevoznike koji već najavljuju korekciju cijene karata kako bi pokrili veće cijene dizela. Takođe, povećanje cijena goriva uticaće na rast troškova dostave i logistike. Kurirske službe i dostava hrane koja je u ekspanziji u Crnoj Gori moraće korigovati cijene u vidu ,,energetske nadoknade".
Ukoliko dođe do eskalacije sukoba na Bliskom istoku očekuje se da bi eurodizel mogao značajno poskuplti što bi bio ogroman izazov za pripremu i realizaciju poljoprivredne sezone u Crnoj Gori a samim tim i njen doprinos rastu BDP. Takođe postoji rizik da će doći do smanjenja proizvodnje uz povećanje cijena domaćih poljoprivrednih proizvoda.
Vlada Crne Gore bi trebala da sa oprezom prati dešavanja u ratnom području .Ona ima zakonsko ovlašćenje (Zakon oakcizama ) da realizuje smanjenje akciza na gorivo do iznosa od 50% u slučaju drastičnih skokova cijena naftnih derivatau Crnoj Gori. Smanjenje akciza bi moglo ublažiti poskupljenje goriva za 10 do 19 centi po litru goriva zavisno od procenta umanjenja akcize. Maksimalno umanjenje akciza od 50% dovelo bi do ,,budžetske rupe" koja bi na mjesečnom nivou iznosila od 7 do 9 milion eura što iziskuje oprez , zbog već postojećeg budžetskog deficita. Kao što znamo akcize na gorivo su jedan odnajstabilnih prihoda budžeta pa je malo vjerovatno očekivati maksimalno smanjenje akciza na gorivo na duži period. Na drugoj straniukoliko država ne intervenišedolazimo u situaciju lančanog rasta cijena proizvoda roba i usluga sto će dovesti do rasta inflacije u mnogo većem iznosu nego što je planirano. Zato Vlada mora preventivno djelovati kako bi zaštitila životni srandard građana i podsticala privrednu aktivnost. Međutim velika je vjerovatnoća da i ovaj put Vlada prebaciti teret krize na građane koji će kroz skuplji život i dodatni pad životnog standardaplatiti cijenu krize kroz logiku ,,inflacija je dobra za drzavu a loša za građane".
