Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se danas navršavaju 33 godine od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojska Republike Srpske (VRS) iz voza na relaciji Beograd – Bar, koji je prinudno zaustavljen u stanici Štrpci, oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, a potom ih mučili i ubili.
“Brzi voz 671, nakon stanice u Užicu, trebalo je da bez zaustavljanja prođe dijelom pruge kroz teritoriju Bosne i Hercegovine. Međutim, naoružana grupa okupirala je stanicu i primorala otpravnika da zaustavi kompoziciju. Nakon identifikacije, putnici nesrpske nacionalnosti izvedeni su iz voza i odvedeni u školu u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su opljačkani i pretučeni, a potom prebačeni u selo Mušići kod Višegradske Banje, gdje su ubijeni”, podsjetila je saradnica na programima u CGO Maja Marinović.
Tog dana stradali su: Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938), Tomo Buzov (1940) i jedno nepoznato lice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 17 godina.
“Iako je zločin počinjen van teritorije Crne Gore i od strane lica koja nijesu njeni državljani, osmorica otetih bili su iz Crne Gore – iz Bijelog Polja, Podgorice, Berana i Bara”, kazala je Marinović.
Ona ističe da ta činjenica dodatno obavezuje crnogorske institucije da aktivno doprinesu procesuiranju svih odgovornih i pronalaženju posmrtnih ostataka.
Postupci za zločin u Štrpcima vođeni su u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji. U Crnoj Gori je 2003. godine Nebojša Ranisavljević pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Zločinom je komandovao Milan Lukić, vođa paravojne jedinice „Osvetnici“, koji je pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osuđen na doživotni zatvor za niz zločina počinjenih u Višegradu. Sud BiH ga od 2019. tereti i za zločin u Štrpcima.
U BiH je 2015. godine počelo suđenje protiv desetorice optuženih, od kojih su pravosnažno osuđeni na kazne od pet do 15 godina zatvora. U Srbiji je Tužilaštvo za ratne zločine 2018. podiglo optužnicu protiv pet lica, troje je osuđeno, dok su dvojica u međuvremenu preminula. Ipak, činjenica da je, prema optužnicama, u zločinu učestvovala organizovana grupa od 25 do 30 pripadnika VRS, ukazuje da potpuna pravda još nije dostignuta.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve – Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine – na obalama jezera Perućac. Za ostalim žrtvama i dalje se traga.
Spomen – obilježje podignuto je 2016. godine u Bijelom Polju, nakon višegodišnje borbe porodica i aktivista, dok memorijalizacija na državnom nivou i dalje izostaje.
“CGO upozorava da zločin u Štrpcima nije dio formalnog obrazovnog sistema Crne Gore. Istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da 42,2 odsto mladih ne zna ili odbija da odgovori na pitanje da li su na teritoriji Crne Gore počinjeni ratni zločini. Među onima koji su odgovorili potvrdno, tek 45,6 odsto čulo je za zločin u Štrpcima”, istakla je Marinović.
Zbog toga, kako kaže, CGO apeluje na obrazovne institucije da teme ratnih dešavanja iz 90-ih uvrste u nastavne programe na svim nivoima, kako bi se doprinijelo kulturi mira i poznavanju sudski utvrđenih činjenica.
Odlukom Vlade Crne Gore iz 2025. godine, 16 porodica civilnih žrtava, uključujući porodice žrtava iz Štrbaca, dobiće po 100.000 eura u dvije faze tokom 2025. i 2026. godine. Marinović ocjenjuje da je riječ o važnom koraku ka priznavanju odgovornosti države, ali naglašava da materijalna satisfakcija ne može zamijeniti punu istinu, pravdu i sistemsko suočavanje s prošlošću.
Marinović podsjeća i da je Komitet Ujedinjenih nacija za prisilne nestanke 2025. godine pozvao Crnu Goru da izmijeni Krivični zakonik i definiše prisilni nestanak kao posebno krivično djelo sa dugim rokom zastarjelosti. Iako su usvojene Smjernice za potragu za nestalim osobama i Strategija za istraživanje ratnih zločina za period 2024–2027, njihovi dometi zavise od dosljedne primjene u praksi.
CGO je u martu 2025. objavio publikaciju „Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori: Slučaj ‘Štrpci’“, koja sadrži obimnu sudsku dokumentaciju i analitički pregled ovog predmeta.
U znak sjećanja na žrtve, danas će u 10 sati biti položeno cvijeće kod spomen-obilježja na Pobrežju u Podgorici, a u 13 sati u Bijelom Polju.
Iz CGO-a pozivaju građane da prisustvuju komemoracijama i time odaju počast stradalima, ali i pošalju poruku da zaborav nije opcija.
