Centar za građansko obrazovanje (CGO), u novom osvrtu na premijerski sat, ocjenjuje da se ovaj institut ne smije posmatrati samo kroz broj održanih sjednica i postavljenih pitanja, već i kroz kvalitet tema o kojima predsjednik Vlade javno polaže račune.
Kako kažu, pored politički atraktivnih ili isplativih tema, premijerski sat mora biti prostor za raspravu o pitanjima koja neposredno utiču na kvalitet života građana i građanki - zdravstvu, mladima, kriznim situacijama, društvenoj koheziji, suočavanju s prošlošću i zaštiti demokratskih vrijednosti.
Upravo zato je, kako dodaju, važno da se o tim pitanjima izjašnjava predsjednik Vlade, kao nosilac ukupne političke odgovornosti za rad izvršne vlasti.
Analiza CGO-a, koja obuhvata pitanja upućena premijeru od 28. decembra 2023. do 6. jula 2026. godine, pokazuje da su dominirale teme ekonomije, programa Evropa sad 2, evropskih integracija, javnih finansija, bezbjednosti, infrastrukture, regionalnog razvoja, identitetskih pitanja i odnosa sa susjedima.
“To jesu legitimne teme parlamentarne kontrole, ali premijerski sat treba mnogo snažnije koristiti i za pitanja koja često ostaju izvan dnevno-političkog fokusa, iako su od presudnog značaja za građane i demokratizaciju i evropeizaciju Crne Gore. Na primjer, mladi su bili tema svega nekoliko pitanja, uglavnom u kontekstu programa Evropa sad 2 i koristi članstva u EU, dok su zapošljavanje, stanovanje, odlazak mladih iz zemlje, njihova politička participacija i institucionalna podrška gotovo izostali. Iako dio tih pitanja pripada nadležnosti resornih ministarstava, ona zahtijevaju koordinisan odgovor cijele Vlade i zato moraju biti predmet pitanja upućenih premijeru”, kažu iz CGO-a.
Slično je, ukazuju, i sa zdravstvom, koje se pojavilo tek sporadično, iako bi dostupnost zdravstvenih usluga, liste čekanja, položaj medicinskog osoblja, stanje u bolnicama i održivost zdravstvenog sistema morali biti među prioritetnim temama premijerskog sata, uz redovno propitivanje nadležnog ministra.
“Zaštita i spašavanje, vanredne situacije i krizni odgovor otvoreni su praktično samo kroz pitanje o uvođenju sistema javnog upozoravanja građana. Izostala je šira rasprava o spremnosti države za požare, poplave, zemljotrese i druge krizne situacije, iako upravo predsjednik Vlade treba da objasni kako funkcioniše koordinacija svih nadležnih institucija”, kažu oni.
2
Posebno, dodaju, zabrinjava činjenica da dva masakra na Cetinju nijesu bila direktna tema nijednog premijerskog sata.
“Tragedije takvih razmjera morale bi biti predmet najvišeg oblika parlamentarne kontrole, ne radi politizacije, već radi odgovora na pitanja šta je država naučila, šta je promijenjeno i kako će spriječiti da se slični događaji ponove”, tvrde u CGO-u.
Kada je riječ o demokratskim vrijednostima, kroz pitanja su otvorene teme istorijskog revizionizma, afirmacije četničkog pokreta, veličanja ratnih zločinaca i negiranja međunarodnih presuda, ističu iz ove NVO.
“Time je otvoreno i pitanje odgovornosti predsjednika Vlade za vrijednosni pravac kojim se država kreće, njegov uticaj na društvenu koheziju i evropski karakter Crne Gore. Nažalost, premijer na ova pitanja nikada nije dao jasan odgovor - bilo zato što pojedini premijerski satovi nijesu održani, bilo zato što su dati odgovori izbjegavali suštinu”, stoji u saopštenju CGO-a koje potpisuje Nikola Obradović, saradnik na programima.
CGO podsjeća da su klubovi parlamentarne većine premijerski sat uglavnom koristili afirmativno, dajući premijeru prostor da obrazlaže politike, najavljuje projekte i brani rezultate Vlade, dok ga je opozicija dominantno koristila kao kontrolni i kritički mehanizam. Ipak, ističu, ta podjela nije bila apsolutna.
“Pojedini klubovi vlasti otvarali su zahtjevna identitetska, fiskalna, lokalna i regionalna pitanja, dok su opozicioni klubovi, pored kritike, ukazivali i na sistemske probleme koji zahtijevaju institucionalna rješenja. Takođe, od 21 poslovnički predviđenog premijerskog sata održano je svega 14, pri čemu je ovaj institut bio naročito zapostavljen tokom prve godine mandata premijera, dok su određena poboljšanja uočena tek tokom 2026. godine. To znači da je skoro svaka treća prilika za neposrednu parlamentarnu kontrolu predsjednika Vlade ostala neiskorišćena”, stoji u saopštenju CGO-a.
Upozoravaju i da premijerski sat ne smije biti samo politička pozornica niti prostor za potvrđivanje unaprijed poznatih partijskih pozicija.
“To treba da bude redovan, predvidiv i sadržajan mehanizam javnog polaganja računa, kroz koji se vidi šta su prioriteti Vlade, koliko je premijer spreman da odgovara na teška pitanja i da li Skupština koristi svoju kontrolnu funkciju u interesu građana. Zato pitanja moraju biti konkretnija, sistematičnija i usmjerena na provjerljive odgovore, rokove, nadležnosti i rezultate”, kažu oni.
Smatraju da se snaga premijerskog sata ne mjeri brojem postavljenih pitanja, već kvalitetom odgovora i njegovim doprinosom odgovornijem vršenju vlasti.
“Zato bi predsjednik Vlade morao na ovakva pitanja odgovarati konkretno, uz podatke, rokove i jasno preuzimanje političke odgovornosti, dok bi poslanici ovaj institut trebalo da koriste kao jedan od najvažnijih mehanizama javne kontrole izvršne vlasti, u interesu građana i građanki”, zaključuju iz CGO-a.
