Građani i građanke u Crnoj Gori sve teže i sporije ostvaruju pravo na informacije od javnog značaja. Analiza Centra za građansko obrazovanje (CGO) za period 2020–2025. pokazuje rast broja zahtjeva, kašnjenja institucija i dramatično gomilanje predmeta pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
Kako navode iz CGO-a, broj zahtjeva organima vlasti porastao je sa 4.805 u 2020. na 7.481 u 2025. godini, jer je i sve manje lako dostupnih podataka. Kašnjenja ostaju ozbiljan problem - 2020. godine van zakonskog roka riješeno je 26,3% zahtjeva, dok je rekordne 2023. godine kasnio svaki drugi odgovor.
"Zaostatak u obradi predmeta pred AZLP raste - sa 90 neriješenih žalbi na kraju 2020. na čak 2.768 na kraju 2025. godine, pri čemu veliki dio usvojenih žalbi nije posljedica složenih pravnih sporova, već ćutanja administracije. U 2024. godini čak 69% usvojenih žalbi bilo je zbog toga što organ vlasti uopšte nije odgovorio, a 2025. godine više od polovine. Sistem se često blokira zato što rukovodioci institucija biraju da ignorišu one koji pitaju, čime sopstvenu netransparentnost pretvaraju u hiljade žalbi i sudskih postupaka, trošeći dodatno vrijeme i javne resurse", navode iz ove NVO.
Posljedice su, kažu, vidljive i pred Upravnim sudom.
"Broj tužbi je 2023. dostigao 8.382 - gotovo devet puta više nego 2020. godine. Iako rastući, inspekcijski nadzor ostaje nesrazmjeran obimu problema: najviše ih je bilo 133 u 2025. godini", stoji u njihovoj objavi na mreži X.
CGO podsjeća da slobodan pristup informacijama nije administrativna usluga niti dobra volja institucija, već zakonsko pravo i jedan od ključnih mehanizama kontrole vlasti.
"Problem, dakle, nije samo preopterećeni AZLP ili Upravni sud. Problem počinje tamo gdje institucija odluči da je lakše ćutati nego odgovoriti. Dok za takvo ćutanje nema stvarne odgovornosti, građani i građanke će svoje pravo da znaju plaćati vremenom, žalbama i sudskim postupcima, a transparentnost će ostajati pravo na papiru", poručuju iz CGO-a.
