Nakon što je Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore upućena inicijativa kojom se traži ravnopravnost srpskog jezika u Crnoj Gori, kako u okviru unutrašnjeg pravnog poretka, tako i u kontekstu budućeg članstva države u Evropskoj uniji, predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, Emina Čolović-Kajević, pita zašto se to pitanje pokreće u završnici pregovora sa EU.
"Peticija kojom se traži da srpski jezik dobije isti ustavni status kao crnogorski otvorila je pitanje koje treba postaviti tadašnjoj vladajućoj većini. Zašto, dok ste imali 52 poslanika, svega dva manje od broja potrebnog za promjenu Ustava, nijeste pred Skupštinu iznijeli predlog za izmjenu člana 13? Za podnošenje predloga bilo je dovoljno 25 poslanika. Imali ste političku snagu da pokrenete postupak. Zašto je tada nijeste iskoristili?", pita Čolović-Kajević.
Danas se, poručuje Čolović-Kajević, ta tema ponovo zaoštrava baš kad Crna Gora ulazi u završnicu pregovora s Evropskom unijom.
"U trenutku kad država treba da završi posao oko preostalih pregovaračkih poglavlja, javnosti se nameće novi ustavni spor. Kad se pitanje jezika koristi da produbi podjele upravo u takvom trenutku, to mi liči na hibridni napad na Crnu Goru. Kako se izbori primiču, sve je opravdanije pitati koliko u toj priči ima brige za jezička prava, a koliko računice za glasove", navodi Čolović-Kajević.
Član 13 Ustava je, poručuje, jasan.
"Crnogorski je službeni jezik Crne Gore. Srpski, bosanski, albanski i hrvatski su u službenoj upotrebi. Ćirilica i latinica su ravnopravne. Zalažem se da tako i ostane. Od države očekujem da njeguje crnogorski jezik u školama, kulturi i javnim ustanovama i dosljedno štiti jezička prava svih građana. Ako je nekome u nekoj ustanovi uskraćeno pravo da koristi svoj jezik, neka se kaže đe se to dogodilo i ko je odgovoran", navodi Čolović-Kajević.
Na popisu je, ističe ona, 43,18 odsto stanovnika navelo srpski kao maternji jezik, a 34,52 odsto crnogorski.
"Uvažavam svaki od tih odgovora. Građani su popisivaču rekli kako zovu svoj maternji jezik. Ko njihov odgovor računa kao glas za promjenu Ustava, pripisuje im političku odluku o kojoj ih niko nije pitao. Za promjenu člana 13 potrebno je najmanje 54 glasa u Skupštini, a na državnom referendumu mora je podržati najmanje 60 odsto svih birača", navodi Čolović-Kajević.
A ko se, kako kaže, poziva na Evropu, neka pokaže đe piše da je izmjena člana 13 uslov za članstvo.
"Član 15 Ustava kaže da Skupština odlučuje o načinu pristupanja Evropskoj uniji. O jezicima svojih institucija Unija odlučuje po sopstvenim pravilima. Ko želi da mijenja naš Ustav, neka pred građane izađe s tekstom amandmana i preuzme političku odgovornost za ono što predlaže", ističe Čolović-Kajević.
Od onih koji su, kako kaže, spremni da prebrojavaju građane po jeziku očekuje da s istim žarom govore o platama, stanovanju i odlasku mladih.
"Neka kažu šta su uradili da mladi u Rožajama, Plavu i Bijelom Polju mogu da nađu posao i planiraju život u svom gradu. I za to su birani. Svako ima pravo da svoj jezik zove onako kako ga je zvao u svojoj kući. A vi ga, gospodo političari, dijelite koliko hoćete. Jezik kojim se razumijemo jedan je. U Ustavu Crne Gore službeni jezik zove se crnogorski. I tako treba da ostane", zaključila je Čolović-Kajević.



30






