Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, podsjeća da ovaj datum nije samo prilika za sjećanje na žrtve nacizma, već i za preispitivanje našeg odnosa prema mržnji, diskriminaciji, politički i ideološki indukovanom revizionizmu i opravdavanju zločina. To je, kažu, posebno važno za Crnu Goru, koja se ponosi antifašističkim nasljeđem, dok se istovremeno u javnom prostoru pokušavaju rehabilitovati saradnici okupatora i veličati pravosnažno osuđeni ratni zločinci.
Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u znak sjećanja na „Kristalnu noć“, kada su nacisti, u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine, organizovali masovno nasilje nad Jevrejima. Ubijani su ljudi, uništavane sinagoge, domovi i radnje, a oko 30.000 Jevreja odvedeno je u koncentracione logore. Bio je to jedan od ključnih trenutaka u sistematskom progonu Jevreja, koji je kulminirao Holokaustom, tokom kojeg je ubijeno šest miliona Jevreja.
“„Kristalna noć“ opominje i zato što nasilje nije nastalo iznenada. Prethodile su mu godine širenja antisemitizma, institucionalizovane diskriminacije, uskraćivanja osnovnih prava i stvaranja neprijateljstva prema čitavoj jevrejskoj zajednici. Zato borba protiv fašizma i antisemitizma počinje mnogo prije nego što mržnja preraste u otvoreno nasilje - onda kada se normalizuju predrasude, relativizuje diskriminacija i ljudima osporavaju prava zbog njihove pripadnosti određenoj zajednici”, podsjećaju iz CGO-a.
Crna Gora, kako dodaju, ima snažnu antifašističku tradiciju, ugrađenu u temelje njene savremene državnosti.
“Međutim, pozivanje na to nasljeđe gubi smisao ako izostaje spremnost da se jasno osude postupci koji negiraju njegove vrijednosti. Nedavni događaji pokazuju koliko je antifašizam danas na ispitu, ne samo kao istorijsko opredjeljenje već i kao mjera političke i institucionalne odgovornosti”, upozoravaju.
CGO je, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama i građanskim aktivistima, reagovao na odluku Skupštine da ne podrži razrješenje Andrije Mandića, nakon što je uputio telegram saučešća povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocide, podsjećaju oni.
“Takođe, osudili smo i izjave Milana Kneževića i Darija Vraneša, kojima su nastavili da veličaju Mladića. Takve poruke vrijeđaju žrtve i njihove porodice, relativizuju težinu počinjenih zločina i dodatno su opasne kada dolaze od nosilaca javnih funkcija. Posebno brine što premijer Milojko Spajić nije osudio veličanje Ratka Mladića. Ćutanje najviših državnih zvaničnika pred takvim pojavama doprinosi njihovoj normalizaciji i šalje poruku da politički interesi mogu imati prednost nad temeljnim demokratskim vrijednostima”, kažu u ovoj NVO.
Prema njihovim riječima, ne može se istovremeno isticati privrženost antifašizmu i tolerisati veličanje ratnih zločinaca. Jednako su, kažu, zabrinjavajući pokušaji rehabilitacije saradnika fašističkih okupatora, na šta je CGO ranije upozoravao povodom veličanja četničkog pokreta i Pavla Đurišića, kojeg je Adolf Hitler odlikovao Gvozdenim krstom.
“U Pljevljima se očekuje i postavljanje spomenika patrijarhu Varnavi Rosiću, čiji su antisemitski stavovi i veličanje Hitlera dokumentovani, kao i njegova bliskost četničkom pokretu. Podsjećamo da Zakon o spomen-obilježjima zabranjuje podizanje spomenika licima koja su sarađivala s okupatorima, zastupala fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva. To obavezuje nadležne institucije da postupe na osnovu zakona i istorijskih činjenica, a ne pod pritiskom dnevne politike i ideoloških interesa”, navode iz CGO-a.
Zato 9. Novembar, ističu, nije samo podsjećanje na prošlost, već i opomena o odgovornosti prema generacijama koje danas oblikuju svoje razumijevanje istorije i društva.
“Teško je očekivati da mladi razviju kritički odnos prema istorijskim događajima ako istovremeno slušaju kako se osuđeni ratni zločinci predstavljaju kao heroji. Stoga, obrazovanje o Holokaustu, Drugom svjetskom ratu i ratovima 90-ih mora dobiti značajnije mjesto u školama, uz otvoren i na činjenicama zasnovan razgovor o žrtvama, odgovornosti i posljedicama netrpeljivosti. Istorija ne smije biti prostor političke manipulacije, već temelj kritičkog mišljenja i demokratske odgovornosti”, navode oni.
Borba protiv antisemitizma, podsjećaju, podrazumijeva jasno suprotstavljanje predrasudama i mržnji prema Jevrejima danas, ali i dosljednu zaštitu svih zajednica izloženih diskriminaciji.
“Ljudska prava i dostojanstvo moraju biti jednako zaštićeni za sve, a odnos prema zločinima ne smije zavisiti od nacionalnosti, vjere ili političke pripadnosti počinilaca i žrtava. Antifašizam koji pravi izuzetke prema političkoj ili identitetskoj pripadnosti gubi svoj univerzalni smisao”, poručuju iz CGO-a.
Oni pozivaju nadležne institucije da odlučnije i dosljednije reaguju na govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam, kao i da kroz obrazovanje i javne politike aktivno štite antifašističko nasljeđe.
“Antifašizam se ne dokazuje prigodnim govorima, polaganjem vijenaca i pozivanjem na slavnu prošlost, već odnosom prema mržnji, zločinima i njihovom opravdavanju danas. Država koja se ponosi antifašističkom tradicijom mora imati i političku hrabrost da brani njene vrijednosti, bez izuzetaka i političkih kalkulacija”, zaključuju iz CGO-a.
