Kako podsjećaju, tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, oko 100.000 izbjeglica sa prostora tadašnje Autonomne pokrajine Kosovo ušlo je u Crnu Goru tražeći utočište od ratnih dejstava. Iako je većina bezbjedno prešla granicu, u nekoliko slučajeva Vojska Jugoslavije pucala je na kolone izbjeglica u zoni odgovornosti Podgoričkog korpusa, što je rezultiralo civilnim žrtvama.
“Prema navodima iz optužnice, 18. aprila 1999. godina, ubijeno šest i ranjeno pet lica, dok je od 18. aprila do 21. maja 1999. godine, na više lokacija, ubijeno još 11 lica. Izjave zastupnika oštećenih ukazuju da je ukupan broj poginulih 21. Sve žrtve su bile albanske nacionalnosti, a među njima je bilo i maloljetnih lica, žena i starijih osoba. Cijeli slučaj je nazvan po selu Kaluđerski laz, gdje se dogodio najteži događaj, iako nijesu sva ubistva počinjena na toj lokaciji”, kazala je Maja Marinović, saradnica na programima u CGO-u.
Dodaje i da je proces “Kaluđerski laz” započeo je podizanjem optužnice 30. jula 2008. godine protiv osam pripadnika Vojske Jugoslavije (rezervista jedinice i komandanta), a okončan je presudom Apelacionog suda 8. decembra 2014. godine. Nakon sedam godina postupka i odbacivanja dijela optužnice, svi optuženi su, podsjeća, oslobođeni.
“Crnogorsko pravosuđe ima obavezu da ovaj slučaj ozbiljno preispita, posebno imajući u vidu da je istraga bila spora, neefikasna i bez potrebne odlučnosti. Tokom i nakon postupka ostala su otvorena brojna pitanja, uključujući različite podatke o broju žrtvava i vremenu ubistava, kao i navode o nepravilnostima u postupanju sa dokazima, što dodatno dovodi u pitanje dosadašnji sudski epilog.Nesporna je činjenica da do danas niko nije odgovarao za ubistvo najmanje 15 civila, među kojima je bilo i djece, žena i starijih lica, koji su stradali dok su pokušavali da pronađu utočište u Crnoj Gori”, navodi Marinović.
Prema njenim riječima, Tužilaštvo mora intenzivirati aktivnosti koje bi mogle dovesti do podizanja novih optužnica i identifikacije odgovornih.
“Iako protok vremena otežava krivično gonjenje, utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine ostaje nužno. U tom kontekstu, važno je što je VDT preuzelo predmet „Kaluđerski laz“ i najavilo analizu postojeće i eventualno nove dokazne građe, kako bi se procijenile mogućnosti za dalje postupanje uprkos pravosnažno okončanom postupku. Napredak u ovom slučaju bio bi od ključnog značaja ne samo za pravdu za žrtve, već i za jačanje povjerenja u institucije i napredak Crne Gore u okviru poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava)”, kaže ona.
Prema navodima advokata Velije Murića, koji je podnio krivičnu prijavu u ovom slučaju, dodaje, porodice žrtava pokrenule su postupke za naknadu štete pred Osnovnim sudom u Podgorici, gdje su prvostepene presude bile u njihovu korist.
“Iako je u jednom slučaju Viši sud potvrdio takvu odluku, Vrhovni sud je po reviziji odbio tužbene zahtjeve kao neosnovane i naložio povraćaj sredstava državi, čime je dodatno produbljena nepravda prema porodicama žrtava”, ističe Marinović.
Napominje da dostojno obilježavanje mjesta stradanja i memorijalizacija žrtava i dalje izostaju. Inicijativa za podizanje spomen-obilježja, koju je prije tri godine pokrenuo advokat Velija Murić, kako podsjeća, predviđa lokaciju nedaleko od Kaluđerskog laza, na putu ka planini Štedim - prostoru kojim su se kretale žrtve.
“Očekuje se da Ministarstvo kulture konačno odobri podizanje spomenika, čime bi se sačuvalo sjećanje na stradale i odala dužna počast žrtvama”, poručuje Marinović.
Dodaje I da je, u okviru edicije o procesu suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori, CGO objavio publikaciju koja objedinjuje dokumentaciju slučaja „Kaluđerski laz“ i pruža cjelovit uvid u tok i ishode suđenja za ovaj ratni zločin.
CGO ocjenjuje da su konkretni pomaci u radu tužilaštva od ključnog značaja za porodice žrtava, ali i za cijelo društvo i unapređenje dobrosusjedskih odnosa u regionu.
“Uprkos proteku vremena, utvrđivanje odgovornosti i obezbjeđivanje pravde ostaju imperativ, jer se samo dosljednim i nepristrasnim postupanjem može obnoviti povjerenje u pravosudni sistem Crne Gore, zasnovano na principima”, zaključuje Marinović.
