Odnos, koji pojedini zvaničnici iskazuju prema obilježavanju 21. maja – odraz je nepoznavanja crnogorske istorije, kazao ke politikolog Alek Barović.
Mi, kako ocjenjuje Barović – ne poznajemo sami sebe, a ključ problema leži i u obrazovnom sistemu.
“Mi nikada nijesmo imali razvijen obrazovni sistem. Nažalost, naša cijela energija kroz istoriju je bila usmjerena na borbu protiv okupatora,dok je, sa druge strane, zanemarivan taj dio - važnost obrazovanja. I nemojmo da zaboravimo jednu činjenicu – Crnogorci su dobili, to jest građani Crne Gore - Univerzitet, to jest prvi fakultet, 1974. godine”, kazao je Barović.
I tada se, kako podsjećao, mogao čuti stav: šta će Crnoj Gori fakultet kad imamo Beograd ili Zagreb.
”Ne shvatajući koliko je važno formirati obrazovanu, adekvatno obrazovanu elitu i društvo u samoj državi - i odbraniti se od tih nekih uticaja. I. nažalost – mi nikad nijesmo imali plansku i žestoku akciju osvješćivanja, možda nešto pozadnjih 20 godina, ali je to bilo jako limtirano. Tako da - jako je teško pričati o tome što bi bilo da je rađeno onako kako je trebalo”, kazao je Barović.
Na tom planu se, kako je kazao - dešavaju neke promjene, one su vidljive, ali – dodaje – minimalne.
“Mislim da je moglo mnogo bolje, a – sa druge strane, vidimo u ovim nekim starijim generacijama, koje to nije zakačilo, da ipak imamo problem sa određenim ljudima, političarima, upravo zbog ovog razloga nedostatka adekvatnog obrazovanja i viška lošeg obrazovanja”, dodao je on.
Na pitanje koji period crnogorske istorije nije dobio adekvatno mjesto u obrazovanju – sagovornik TV E ocjenjuje da je mnogih tih perioda.
“Mi se mnogo fokusiramo na period Petrovića, to jest - dvjesta godina njihove vladine. Fokusiramo se I na period socijalističke Jugoslavije, sa posebnim fokusom na Drugi svjetski rat – budući da su komunisti, naravno, nakon rata, uz – naravno – svo dužno poštovanja prema ogromnim žrtvama – ali oni su stavljali glavni fokus na NOB, zanemarivajući ostali dio istorije, I, onda, imamo tu jednu situaciju, đe je totalno zanemareno nekuh 700 godina crnogorske istorije. Period Vojislavljevića, pogotovo period Balšića, period Crnojevića…”, kazao je on.
O mnogim detaljima iz tih perioda – crnogorski narod, kako je kazao – ništa ne zna.
”Imamo jednu situaciju đe država Crnojevića pada, to jest – Crnojjevići odlaze za Italiju, to je oko 1500. godine. I, generalno, u našoj istorijografiji, kada pričamo sa građanima ili s običnim ljudima, Ivan Crnojević je umro – izabran je vladika Danilo za vladara. A između ta dva događaja ima 200 godina prostora. Naši ljudi ništa ne znaju o tome, ne znaju da je to period vladikata, da je to period direktne demokratije. Crna Gora je vjerovatno bila najdemokratskija država na svijetu u tom periodu, zato što se svaka odluka donosila na Opštecrnogorskom zboru. Svi punoljetnji muškarci skupupljali su se na Cetinje - ispred manastira i glasali o tekućim pitanjima. To je najsavršeniji oblik, da nazovemo atinske demokratije – u tom trenutku, u tom dobu – u svijetu mislim da nije postojalo demokratskije društvo, koje je biralo vladare i donosilo odluke glasanjem i većinom”, kazao je Barović.
Važan dio crnogorske istorije, koji se takođe zanemaruje, kako ocjenjuje Barović – jeste period vezan za guvernadure Radonjiće.
“Po mom mišljenju, jako važan dio crnogorske istorije jeste taj njihov sukob sa Petrovićima, sukob između želje da se Crna Gora naslanja na Zapad i želje da se naslanja na Rusiju. Dakle, ono što nas proganja i dan danas – 200-300 godina nakon. Sve su to neke stvari koje su jako zanemarene – a predstavljaju izvor identiteta, predstavljaju izvor onoga što Crnogorca čini Crnogorcem, jer kad naši građani ne znaju te neke stvari, onda bude jako lako da budu manipulisani činjinicama, tipa – zbog pogrešnog interpretiranja Njegoša ili politike kralja Nikole. I, nemoguće je cijelu crnogorsku istoriju vezati za dvije osobe, jer ona njima ne pripada, ona je svih nas. Oni su samo imalu svoj istorijski trenutak, kad su davali svoj veći ili manji doprinos izgradnji crnogorske države, ali ona nit počinje sa njima, nit se njima završava, tako da je jako nepravedno, po mom mišljenju, zanemarivati neke ličnosti”, zaključio je Barović.
