Najpoznatija svjetska kriptovaluta izgubila je polovinu svoje vrijednosti u odnosu na oktobarski maksimum, kada je prošle sedmice pala ispod 63.000 dolara po prvi put u posljednjih 16 mjeseci.
Kako piše CNN, taj pad zapravo uopšte nije neobičan. Kripto tržište je poznato po velikoj volatilnosti i prošlo je kroz brojne krahove i veće od ovog. Ono što je neobično jeste sljedeće: četvoromjesečni pad bitkoina dogodio se u trenutku kada je, barem u teoriji, imao sve preduslove za rast.
Zagovornici kripta dugo su tvrdili da investitori treba da tretiraju bitkoin kao „digitalno zlato“, novu sigurnu luku za ulaganje, gdje trgovci mogu čuvati sredstva u teškim vremenima.
Dakle, sada bi bio logičan trenutak da takva sigurna imovina zabilježi rast. Geopolitičke tenzije su ove godine porasle: predsjednik SAD Donald Tramp prijeti napadom na Iran nakon što su Sjedinjene Države uklonile lidera Venecuele. Američki predsjednik je nedavno kritikovao saveznike u Evropi i Kanadi zbog Grenlanda, a prijeti i višim carinama Južnoj Koreji.
U međuvremenu, značajan napredak u oblasti vještačke inteligencije unosi nervozu među investitore na berzi. Anthropicov Claude sada može obavljati zadatke za advokatske kancelarije, što je dovelo do pada cijena akcija softverskih kompanija.
Indeksi straha šalju upozoravajuće signale. CNN-ov indeks „Strah i pohlepa“ čvrsto je u zoni „straha“, a indeks volatilnosti VIX je nakratko dostigao najviši nivo od novembra, kada je tržište imalo manji potres zbog zbunjujućih ekonomskih podataka nakon zatvaranja administracije i rezultata kompanije Nvidia.
Taj strah je podstakao rekordni rast cijena zlata, koje je nedavno premašilo 5.500 dolara po unci. Zlato je ultimativna sigurna luka: relativno rijetka i opipljiva imovina koja čuva vrijednost – i koja se, ako zatreba, može doslovno sakriti ispod madraca.
Ali bitkoin ne prati taj trend. Ove godine je izgubio 20% vrijednosti uprkos svoj neizvjesnosti. Zapravo, Majkl Bari („The Big Short“) je nedavno na svom Substacku napisao da vjeruje da je ekstremna volatilnost zlata i srebra posljednjih dana rezultat toga što zagovornici bitkoina prodaju svoje pozicije u plemenitim metalima kako bi ublažili gubitke od pada kripta.
Krah bitkoina znači da je izbrisao čitav „Trampov skok“. Kripto investitori su slavili Trampovu pobjedu u novembru 2024. godine, što je dovelo do rasta bitkoina i drugih kriptovaluta, nakon što je Tramp prihvatio digitalnu imovinu koju je ranije kritikovao i obećao ukidanje regulacija za koje je tvrdio da koče razvoj kripta.
Šta stoji iza ove nove „kripto zime“? Uglavnom sumnje da je bitkoin zaista „digitalno zlato“.
Bitkoin je zahvaćen opštim „risk-off“ raspoloženjem na tržištu. Umjesto da investitorima daje razlog za kupovinu, strah ih podstiče na prodaju. Sve veći jaz između zlata (rast od 24% od oktobra) i bitkoina (pad od 50%) dodatno je učvrstio takvo raspoloženje.
Ministar finansija Skot Besent nije pomogao situaciji u srijedu, kada je pred Odborom za finansijske usluge Predstavničkog doma izjavio da Ministarstvo finansija nema ovlašćenja da stabilizuje kripto tržišta.
ETF-ovi vezani za bitkoin takođe nisu ostvarili uspjeh kakav su zagovornici kripta očekivali, a institucionalna ulaganja u bitkoin su posljednjih mjeseci opala, što je smanjilo obim trgovanja. To je dodatno pojačalo impulsivne reakcije malih investitora.
Ipak, za investitore u bitkoin možda postoji svjetlo na kraju kripto tunela. Ovaj krah nije novi fenomen – već smo ovo vidjeli ranije.
Godine 2014. cijene kripta su se urušile nakon hakovanja berze Mt. Gox. Najveći pad dogodio se 2018. godine, kada je bitkoin pao 74%, podstaknut strahom da je bum inicijalnih ponuda kovanica (ICO) bio pretjeran. Kripto tržište je doživjelo uzastopne padove 2021. i 2022. godine, nakon regulatornih pritisaka i skandala sa FTX-om, koji su narušili povjerenje.
Svaki put bitkoin se oporavio, u roku od otprilike godinu i po.
