Uklanjanje crkve na Rumiji, postavljene 2005. godine, tema je koja je proteklih dana opet postala aktuelna u javnosti.
Dogodilo se to pošto je Demokratski savez u Crnoj Gori prikupio oko hiljadu potpisa, nakon čega su inicijativu poslali na adrese najviših državnih instanci, ali i lokalne uprave.
Iz te partije, kako su ranije isticali, traže samo da bude ispoštovan zakon, odnosno rješenje nadležne inspekcije.
Ovo nijesu politička prepucavanja, nego poziv da rješenje institucija bude ispoštovano
Kako za Portal Analitika ističu iz DS u CG, do sada nijesu dobili konkretne odgovore od institucija, no očekuju da se one neće oglušiti – tim prije jer iza peticije stoji oko hiljadu ljudi.
“Ovo nije pitanje koje treba da bude prepušteno političkim prepucavanjima. Postoji konkretan objekat, postoji dokumentovana istorija njegovog postavljanja i postoji činjenica da je još 2005. godine građevinska inspekcija donijela rješenje kojim je naređeno njegovo uklanjanje. To nije naša politička interpretacija – to je činjenica potvrđena i u tadašnjem saopštenju nadležnog državnog ministarstva”, tim riječima je priču o inicijativi za Analitiku započeo predsjednik DS u CG Saubih Mehmeti.
Od institucija, dodaje, očekuju da odgovore šta je sa izvršenjem rješenja i kakav je pravni status pomenutog objekta danas. Ne žele da pitanje utiče na političku ili vjersku konfrontaciju.
Onima koji nas proglašavaju ekstremistima nije mjesto u Vladi
No, čini se kako je sve već dobilo političku dimenziju – bilo je i ministara iz Vlade Crne Gore koji su inicijativu ocijenili kao ekstremizam i ideje kojima se mora stati na kraj. To je saopštio ministar poljoprivrede i lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković.
“Takav ministar nije dostojan da predstavlja Vladu jedne države koja se smatra da je demokratska i želi da postane članica EU. Takvu kvalifikaciju u potpunosti odbacujemo. Tražiti primjenu zakona nije ekstremizam. Tražiti da državni organi izvršavaju sopstvene odluke nije ekstremizam. Tražiti da se građanima objasni pravni status jednog objekta takođe nije ekstremizam”, naglašava Mehmeti.
Naš sagovornik dodaje i sljedeće – ako je pozivanje na vladavinu prava ekstremizam, šta je alternativa? Da institucije ne primjenjuju odluke koje su same donijele?
“Nikome ne osporavamo pravo na vjeru, molitvu ili vjerski identitet. Naš zahtjev nije usmjeren protiv pravoslavnih vjernika, niti protiv bilo koje druge vjere. Naprotiv. Smatramo da upravo zato što je Crna Gora multikonfesionalna država, javni prostor i kulturna baština moraju biti uređeni pravilima koja važe jednako za sve”, poručuje on.
39
One koji ih proglašavaju ekstremistima, Mehmeti poziva da "ne podižu političku temperaturu".
“Bolje bi bilo da zajedno pogledamo dokumente i zakon. Mi tražimo zakon, a ne sukob”, ističe sagovornik Portala Analitika.
Inicijativa nije od juče, u srži je pitanje zakonitosti
Demokratski savez u Crnoj Gori jedna je od prvih partija formiranih po uspostavljanju višepartizma u našoj državi. Pritom, u pitanju je i najstarija stranka koja zastupa albansku nacionalnu zajednicu u Crnoj Gori, i to od 1990. godine.
Njihova inicijativa pokreće staru temu, a mnogi su se proteklih dana pitali i – zašto baš sada.
“Želim da naglasim da ova inicijativa nije nastala sada. Ona traje od samog dana kada je metalni objekat postavljen na vrh Rumije, 18. juna 2005. godine. Od tada je DS u CG, preko tadašnjeg poslanika u Skupštini Mehmeta Bardhija, u kontinuitetu zahtijevao uklanjanje nezakonitog objekta i ukazivao na problem pred nadležnim institucijama. Bilo je poslaničkih pitanja, javnih reagovanja, saopštenja i obraćanja državnim organima. Dakle, nije riječ o nekoj novoj političkoj akciji, već o zahtjevu koji traje više od dvije decenije”, dodaje Mehmeti.
Lidera DS u CG pitali smo i ko su zapravo potpisnici peticije – da li su u pitanju isključivo simpatizeri te partije.
Detalj iz mjesta Ckla u Krajini
“Potpisi nijesu samo stranačka podrška. Među građanima koji su podržali peticiju ima ljudi koji ovaj problem doživljavaju kao pitanje zakonitosti, očuvanja Rumije i međuvjerskog i međunacionalnog sklada, a da vrh Rumije predstavlja dio nasljedstva, vjekovne kulture i tradicijje lokalnog stanovništva i šire”, ističe on.
Protivljenje postavljanju objekta, dalje kaže Mehmeti, nije dolazilo isključivo od predstavnika DS u CG, ili samo od strane mještana Krajine, Ulcinja ili Albanaca.
“O ovom pitanju su se, kroz različite periode i sa različitih pozicija, izjašnjavale i javne ličnosti, istoričari i arheolozi, uključujući i pojedince iz crnogorske i srpske intelektualne i kulturne javnosti, koji su dovodili u pitanje način na koji je objekat postavljen i njegovu opravdanost na vrhu Rumije. Posebno je značajno što su se kritički prema ovom pitanju oglašavali i ljudi koji nikako ne mogu biti označeni kao protivnici pravoslavlja ili Srba. Među njima je bio i mitropolit Mihailo, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve. To pokazuje da ovo pitanje nije moguće svesti na nacionalni ili vjerski sukob”, naglašava naš sagovornik.
Inicijativi da se priključe iz svih djelova Crne Gore
Otud odbacuje pokušaje da se inicijativa predstavi kao pitanje “muslimana protiv pravoslavaca”, “Albanaca protiv Srba”, ili cilj jedne političke stranke.
“Naš cilj je da se o statusu objekta govori na osnovu činjenica, zakona i odluka nadležnih institucija, a činjenica je da na tom mjestu nikada nije postojao nikakav objekat, a najmanje vjerski. Ako je još 2005. godine nadležna građevinska inspekcija donijela rješenje o uklanjanju objekta, onda je legitimno pitanje građana zašto to rješenje nije sprovedeno i kakav je danas pravni status tog objekta”, ističe Mehmeti.
Na pitanje da li su razmišljali da nastave sa prikupljanjem potpisa i ubuduće, pa i na širem području, odgovara potvrdno.
“Da, spremni smo na to. Želimo da se ovoj inicijativi priključe građani iz cijele Crne Gore, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost. Ako neko smatra da Rumija treba da bude zaštićena, da zakoni moraju jednako važiti za sve i da zajednički prostori ne smiju biti predmet političkih i identitetskih podjela, dobrodošao je da podrži ovu inicijativu. Što je podrška šira, to će biti jasnije da ovo nije pitanje jedne zajednice, nego pitanje cijele Crne Gore”, poručuje Mehmeti.
Rumija mora pripadati svima, to je naš jedini cilj
Na Rumiju su do skoro izlazili ljudi svih zastupljenih konfesija i, prema starom običaju, nosili sa sobom po kamen i ostavljali ga na vrhu. Mehmeti vjeruje kako bi u budućnosti vrh planine koja se uzdiže između jezera i mora opet mogao biti ‘slobodan’.
“Ali riječ „slobodan” ovdje ne znači da želimo ukloniti vjeru, tradiciju ili duhovnost sa Rumije. Naprotiv. Zđa nas „slobodna Rumija” znači da njen vrh pripada svima – ljudima različitih vjera, nacija i identiteta, kao prostor koji nikome ne može biti oduzet ili podređen samo jednoj zajednici”, konstatuje Mehmeti.
Osvrćući se na pomenutu tradiciju sa iznošenjem kamena na vrh, on ističe kako je u pitanju nešto što je trajalo generacijama, a iza čega su ostali i pojedini stihovi, u kojima se navodi “Rumijo, planino visoka, neka se uzdigneš još više, neka postaneš viša nego što jesi…”
“To je dio kulturnog i duhovnog pamćenja ljudi ovog kraja. U toj pjesmi čovjek ne prisvaja Rumiju – on joj se divi i želi da bude još viša. A isto tako, kroz običaj donošenja kamena na vrh, ljudi su generacijama ostavljali svoj mali trag na planini, ne da bi je prisvojili, nego da bi joj nešto dodali. Zato kada danas kažemo da Rumija treba da bude slobodna, govorimo i o poštovanju tog zajedničkog nasljeđa. Ne možemo dozvoliti da prostor koji su generacije ljudi doživljavale kao zajednički postane prostor koji simbolički pripada samo jednoj zajednici”, ističe on.
Pogled na Rumiju iz Bara
Ako institucije ćute ili šalju poruku da je neko iznad zakona – to može biti izazov
Cilj im, kaže, nije ‘prazan’ vrh Rumije.
“Naš cilj je vrh koji će biti otvoren za svakog čovjeka dobre volje – pravoslavca, muslimana, katolika, ateistu, Albanca, Crnogorca, Srbina, Bošnjaka, planinarima, raznim turistima ili bilo koga drugog. Vrh na kojem niko neće imati osjećaj da je došao na tuđu teritoriju. I upravo zbog toga smatramo da Rumija može i treba da bude simbol zajedništva. Ako su ljudi vjekovima zajedno nosili kamenje da bi podigli Rumiju, onda danas možemo zajedno učiniti nešto mnogo važnije – da sačuvamo Rumiju kao prostor koji spaja ljude, a ne kao prostor koji ih razdvaja. To je smisao naše poruke – Rumija treba da bude slobodna za sve”, poručuje Mehmeti.
Ukoliko institucije ćute i selektivno primjenjuju zakone, ako se među građanima stvara osjećaj da je nečija vjera ili nacionalnost važnija od zakona, onda to može biti izazov po multietnički sklad, naglašava naš sagovornik.
“Problem nije u tome što neko pripada određenoj vjeri. Problem nastaje kada se vjerski ili nacionalni identitet koristi kao opravdanje za postupanje mimo zakona ili za prisvajanje prostora koji pripada svima. Crna Gora je vrijedna upravo zbog toga što u njoj žive različiti ljudi. Zato je građanski koncept moguće sačuvati samo ako svi imaju ista prava, ali i iste obaveze”, ističe on.
Dotičući se primjera Šasa i Krajine, gdje, kako naglašava, žive Albanci kao autohton narod, on se pita zašto su ta područja pod ‘napadom’ Srpske pravoslavne crkve.
“Odgovor morate tražiti negdje drugo. Jednakost pred zakonom mora biti stvarna, a ne samo ustavna formulacija”, poručuje Mehmeti.
Treba, dodaje on, da učimo iz istorijskih primjera kada su ljudi različitih vjera i identiteta znali da žive zajedno, da čuvaju zajedničke prostore i da jedni drugima poštuju tradiciju.
“Danas su okolnosti drugačije, ali princip može biti isti - razgovor umjesto prijetnji, institucije umjesto ulice i zakon umjesto sile. Zato našu inicijativu ne treba posmatrati kao inicijativu protiv nekoga. Ona treba da bude inicijativa za nešto – za vladavinu prava, za očuvanje Rumije, za međuvjersko poštovanje i za državu u kojoj niko neće osjećati da je njegov prostor, identitet ili dostojanstvo ugroženo zato što pripada drugoj zajednici. Ako to uspijemo postići, onda će Rumija zaista biti ono što želimo da bude: mjesto koje spaja, a ne mjesto koje dijeli”, zaključuje lider DS u CG.
